Većia ljudi provode 90 posto dana u zatvorenom prostoru te zbog toga unutarnji zrak ima veliki ujecaj na naše zdravlje.
Američka EPA (Agencija za zaštitu okoliša) navodi da je čak 6 od 10 domova i zgrada 'bolesno', a što znači da imaju negativan utjecaj na tvoje zdravlje.
Čest problem u zgradama je povišena vlaga
Ako svježi zrak ne može ući u kuću, u njoj raste koncentracija unutarnjih zagađivača poput štetnih plinova uzrokovanih bojama, proizvodima za čišćenje, dezodoransima, grinjama i plijesni. Čak i naš namještaj, tepisi i odjeća mogu emitirati štetne tvari. Ovisno o tome kojim toksinima si izložena, oni mogu utjecati na pojavu nadražaja oka, nosa i grla, suhu kožu i osip, glavobolju, mučninu te pojavu simptoma sličnih gripi. Štetne kemikalije i toksini u zatvorenim prostorijama mogu dovesti do anemije, sinusitisa, alergija, astme, kroničnog umora te općenito oslabljenog imunološkog sustava.
Čest problem u zgradama je povišena vlaga, a dom u kojem je više od 45 posto vlažnosti može postati pogodan za razvoj bakterija i plijesni. Ako razina vlage postane previsoka, stvara se okruženje u kojem se plijesan širi i izvan zidova. Poznato je da određene vrste plijesni uzrokuju zdravstvene probleme, od kroničnog sinusitisa do oštećenja živčanog sustava.
Visoka vlažnost također pogoduje grinjama, koje mogu uzrokovati alergijske reakcije, probleme s probavom i poremećaje spavanja. Prema nekim istraživanjima, visoka vlažnost je povezana i s depresijom. Zbog prevelike koncentracije vlage u prostoru, naša osjetila počinju krivo percipirati temperaturu prostorije te imamo osjećaj da je prostorija mnogo hladnija nego što zapravo jest, a hladnoća, pak dovodi do povećanoga lučenja hormona stresa (ACTH) i smanjenoga lučenja endorfina, hormona sreće.
Veliki problem u kućanstvima predstavlja i prašina. Ona također donosi grinje koje iritiraju oči i nos, a to je svima koji su alergični na prašinu itekako poznato. No, ono što je manje poznato je to da prašina opterećuje imunološki sustav te ga s vremenom slabi. Prašina također donosi prljavštinu i čestice izvana, koji mogu sadržavati pesticide i herbicide koji su potencijalno toksični za živčani sustav.
Temperatura i vlažnost mogu stvoriti idealno okruženje za alergene
David Gale, direktor tvrtke Gale & Snowden Architects u Devonu, suosnivač je neprofitne udruge za građevinsku biologiju - britanske podružnicu Instituta za građevinsku biologiju i održivost, osnovanu u Njemačkoj 1983. godine. Gale tvrdi kako građevinska biologija označava pojam u kojem je priroda zlatno načelo prema kojem bi trebali projektirati naše građevine tako da, primjerice, kvaliteta zraka i vode te razine elektromagnetskih zračenja trebaju biti što sličniji onima u prirodi. 'Kada domovi postaju energetski učinkovitiji, oni također mogu postati manje zdravi. Ako napravite zgradu koja je gotovo hermetički zatvorena, loše prozračena i ima puno kemikalija, to će stvoriti velike zdravstvene probleme', kaže Gale.
Istraživanja podupiru njegove tvrdnje. Tako je studija Medicinskog fakulteta Sveučilišta Exeter iz 2014. godine pokazala da što je dom energetski učinkovitiji, to može biti manje zdrav.' Zaključeno je da je 'povećanje energetske učinkovitosti kuće na ljestvici od nula do 100, povezano s 2 posto povećanim rizikom od astme'.
'Gradimo kuće i škole koji nemaju prozora koji se otvaraju', kaže Amena Warner, voditeljica kliničkih usluga za dobrotvornu organizaciju Allergy UK. U dobro zatvorenoj okolini, temperatura i vlažnost mogu stvoriti idealno okruženje za alergene, kao što su kućna prašina i plijesan. Kao posljedica toga, Warner tvrdi kako je u takvim prostorima puno lakše dobiti alergijski rinitis - curenje nosa i začepljen nos - i astmu.
Odgovarajuća ventilacija i odabir kvalitetnih prozora su jako važni
Loši materijali, toksične boje za zidove i neodgovarajući sustavi grijanja također mogu uzrokovati zdravstvene probleme. Mali, vrući radijatori ne samo da stvaraju i prikupljaju prašinu, već stvaraju konvekcijske struje koje raspršuju tu prašinu unutar prostorije. Stoga su i odgovarajuća ventilacija te odabir kvalitetnih prozora jako važni. Prosječna obitelj s četiri člana proizvodi oko 16 litara vlage tjedno. Optimalna razina relativne vlažnosti u prostorijama je 50 do 55 posto pa je suzbijanje vlage neopisivo važno za zdravlje.
Automatizirana ventilacija prostora koja regulira i razinu vlage u domu mogla bi tako riješiti probleme modernog čovjeka i zdravlja cijele obitelji s obzirom da istraživanja pokazuju da sami ne prozračujemo dovoljno.
Pametni senzori mjere razinu vlage, a putem aplikacije možeš s bilo kojeg mjesta otvarati prozore
Prirodnu ventilaciju, odnosno otvaranje prozora se preporučuje kad god je to moguće te svakako otvoriti prozore tijekom perioda grijanja. Naime, suhi zrak dodatno isušuje našu kožu, a također uzrokuje respiratorne probleme te probleme s očima. Svojevrsni standard za energetski učinkovite zgrade je mehanička ventilacija s povratom topline. Takva ventilacija donosi svjež zrak izvana, koristeći toplinu iz ustajalog zraka kako bi ga zagrijala. Potraga za zdravijim građevinskim materijalima, odgovarajućom ventilacijom, kvalitetnim prozorima i pravilnim sustavom grijanja postaju sve važniji za zdravlje jer većina nas najviše vremena provodi u zatvorenim prostorijama.
Melatonin zapravo proizvodi epifiza
Jasno je da je naš organizam prilagođen boravku na otvorenom tijekom dana, a spavanju noću. Melatonin se počinje pojačano lučiti navečer i njegova razina je povišena tijekom cijele noći. Naš unutarnji sat ne bi mogao funkcionirati bez melatonina. Melatonin zapravo proizvodi epifiza, malena žlijezda veličine graška smještena u središnjem dijelu mozga.Organizam smanjuje lučenje melatonina s prvim zrakama sunca i tako tijelo dobiva signal da je vrijeme za buđenje. Ima važnu ulogu u borbi protiv infekcije, upale, raka i imuniteta, navodi se u članku iz 2006. godine u Current Opinion in Investigational Drugs.
U jednom harvardskom istraživanju znanstvenici su proučavali utjecaj izloženosti svjetlosti kroz dan na količinu proizvodnje melatonina u večernjim satima. Otkrili su kako su ispitanici koji su tijekom dana bili izloženi većoj količini svjetlosti mogli lakše zaspati. Zapravo je svjetlost u tolikoj mjeri spriječila proizvodnju melatonina kroz dan da ga je organizam morao nadoknaditi tijekom noći. Ako si i prisiljena boraviti u zatvorenim prostorijama tijekom cijelog dana, svakako podigni rolete kako bi sunčevo svjetlo što više osvijetlilo prostoriju.
