Powered by:
Nedaleko od središta Zagreba, u mirnoj oazi jezera Savica, jedinom preostalom močvarnom području metropole koje danas podsjeća na divljinu Lonjskog polja, živi gotovo polovica hrvatske ornitofaune - čak 180 vrsta ptica, od kojih je 18 strogo zaštićeno, uz brojne ribe, vodozemce i kukce, a sve zahvaljujući tome što je nakon velike poplave 1964. nasip prekinuo prirodni dotok vode, a HEP-ova Termoelektrana-toplana Zagreb preuzela očuvanje ekosustava.
Samo nekoliko kilometara od užurbanog srca Zagreba, kojim vlada gradski šušur, a zvuk tramvaja para zrak, skriva se mirna oaza - jezero Savica. Riječ je o jedinom preostalom močvarnom području u Zagrebu i prostoru koji dokazuje koliko priroda može biti raznolika i dragocjena, čak i u srcu jedne metropole, a upravo tamo, među vodenim površinama i šumarcima, živi gotovo polovica hrvatske ornitofaune.
Brojke govore same za sebe: na području 12 jezera, koja zajedno čine jedinstveni ekosustav, zabilježeno je čak 180 vrsta ptica, od čega je 18 strogo zaštićenih, a mnoge su zaštićene i na međunarodnoj razini. Jezero Savica tako nije samo slučajni ostatak prirode u gradu, već pravi rezervat u kojem se nalaze hranilišta, odmorišta i gnjezdilišta brojnih vrsta.
Raj za ptice, ribiče i zaljubljenike u divljinu
U šikarama, na obalama i mirnim vodenim površinama gnijezde se liske, čaplje, vodomari i patke, a redoviti gosti su i ptice grabljivice. Upravo zbog toga Savica je jedno od omiljenih mjesta za ornitologe, ali i za sve one građane koji vole promatrati ptice i doživjeti prirodu izbliza.
Jezera Savice, nekadašnji rukavci rijeke Save, danas čine krajolik koji više podsjeća na divljinu Lonjskog polja nego na uređene gradske parkove poput Bundeka ili Jaruna. Ovdje nema ugostiteljskih objekata, ležaljki ni sladoleda, već posjetitelje dočekuju netaknuta priroda, mir i tišina koju remeti tek kreketanje žaba, pjev ptica i šum vjetra u trsci.
Šljunčane staze vode između jezera, preko malih drvenih mostova, otkrivajući skrivene obale i 'privatne plaže' uvučene u zelenilo, na površini vode odmaraju se labudovi, liske i čaplje, dok zrakom razigrano plešu vretenca. Ispod površine, u nekoliko metara dubokoj vodi, žive šarani, somovi i štuke, što područje čini omiljenim mjestom za ribiče okupljene u 'Športsko ribolovnom društvu Peščenica', koji su ujedno i predani čuvari ovog ekosustava.
HEP kao čuvar ekosustava i života jezera
Današnji izgled i biološko bogatstvo Savice neraskidivo su vezani uz jedan dramatičan događaj - veliku poplavu koja je pogodila Zagreb 1964. godine. Nakon poplave, kada je Zagreb bio ozbiljno ugrožen, izgrađen je nasip koji je prekinuo prirodni dotok vode u to područje, i u tom se trenutku činilo da će močvarni krajolik nestati i ostati samo uspomena. Ključnu ulogu u očuvanju Savice i močvarnog ekosustava koji je polako počeo presušivati preuzela je HEP-ova Termoelektrana-toplana Zagreb, smještena u neposrednoj blizini.
Termoelektrana i danas funkcionira kao svojevrsni čuvar ekosustava. Naime, jezero se prihranjuje čistim rashladnim vodama iz Save, i to impresivnim protokom od oko 2000 m³ na sat, što omogućuje da voda u Savici ostaje stalna i kvalitetna, a rezultat je bogatstvo biljnog, ali i životinjskog svijeta. Zahvaljujući stalnom dotoku vode, Savica je danas biološki bogatija no ikad prije, i savršen je primjer kako industrijski pogon može pozitivno utjecati na očuvanje prirode. Osim ptica, tamo obitavaju i brojne riblje vrste, vodozemci i kukci koji čine važan dio hranidbenog lanca. Vegetacija močvarnih područja, poput trske i rogoza, stvara prirodne filtere, a ujedno pruža sigurna skloništa i mjesta za gniježđenje.
Na Savici se redovito održavaju i promatranja ptica, akcije prstenovanja te radionice za djecu i studente, a takve aktivnosti ne samo da približavaju prirodu građanima, već stvaraju novu generaciju ljudi koja razumije da su ptice, ribe i močvare jednako važan dio Zagreba kao i katedrala ili njegovi muzeji.
Neotkrivena destinacija koja približava prirodu građanima
Za mnoge Zagrepčane Savica je i dalje pomalo neotkrivena destinacija, no oni koji su je barem jednom posjetili, znaju da je osjećaj poseban - kao da ste ušli u drugi svijet, udaljen samo nekoliko minuta od gradske vreve. Zvukove motora i sirena zamjenjuje ptičji pjev, a umjesto u beton i asfalt, gleda se u trsku, vodu i nebo.
U svijetu u kojem močvare nestaju rekordnom brzinom - prema procjenama UN-a, čak 35% svjetskih močvarnih staništa izgubljeno je u posljednjih 50 godina, očuvanje svakog preostalog područja je od neprocjenjive vrijednosti, jer močvare nisu samo utočišta ptica, već i prirodni filteri koji pročišćavaju vodu, štite od poplava i reguliraju mikroklimu.
Jezero Savica stoga nije samo zanimljivost za ljubitelje prirode, nego i važan saveznik cijelog Zagreba u očuvanju zdravog okoliša. A sljedeći put kada poželite pobjeći od gradske gužve, sjetite se da ne trebate ići daleko - dovoljna je kratka šetnja ili vožnja biciklom do jezera Savica, gdje vas čeka svijet u kojem su ptice glavne zvijezde, voda neprestano žubori, a priroda dokazuje svoju otpornost i ljepotu. Njezina divljina nije samo utočište za prirodu ili za ljude željne mira i spokoja, već i podsjetnik na nevjerojatnu otpornost prirode i važnost njezina očuvanja, čak i tamo gdje to najmanje očekujemo.
Podsjećamo da vas na Ekotlonu očekuje i jedinstveni spoj znanja, prirode i zabave u jednom - u obliku Eko kviz utrke koja će se održati na Bundeku 4. listopada 2025., u 11:00h, a karte možete pronaći na Entrio.hr.
Svi koji želite i vlastitim navikama učiniti korak prema svjetlijoj, sretnijoj i održivijoj budućnosti, pozvani ste da dođete na Ekotlon koji će se 4. listopada održati na zagrebačkom Bundeku u organizaciji 24sata. Od brojnih ćete sudionika imati puno toga za naučiti i otkriti, a k tome ćete se i odlično zabaviti.
Pridružite nam se 4. listopada na Ekotlonu, a detalje programa pronađite OVDJE.
Organizator Ekotlona su 24sata, generalni partner projekta je HEP, a ostali partneri OTP banka, INA, Turistička zajednica Grada Zagreba, JYSK, Grad Zagreb i Plavi ceker. Projekt podržavaju Interzero, Humana nova, Zeleni inkubator i Gastronomadi.
