Powered by:
Vektorske zarazne bolesti, koje prenose najčešće insekti, pod najvećim su utjecajem klimatskih promjena. Zbog globalnog zatopljenja, staništa vektora premještaju se i šire na područja na kojima ih ranije nije bilo
Klimatske promjene s kojima se naš planet suočava, među kojima su rast temperatura, ekstremni vremenski uvjeti, uništavanje prirodnih biosustava i drastično smanjenje bioraznolikosti, u sljedećim bi desetljećima mogle utjecati i na širenje virusa.
Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) može se očekivati da će klimatske promjene imati širi spektar utjecaja na pojavu zaraznih bolesti u ljudskoj populaciji, a one su i jedan od faktora koji može uzrokovati tzv. „prelijevanje“, odnosno prenošenje bolesti sa životinjskih vrsta na ljudsku.
Izvješće o stanju globalne klime u 2020. godini koje bilježi pokazatelje klimatskog sustava, uključujući koncentracije stakleničkih plinova, povećanje temperature zraka iznad kopna i mora, povećanje razine mora, otapanje leda i smanjenje ledenjaka te ekstremno vrijeme, utvrdilo je da je 2020. godina bila jedna od tri najtoplijih otkada postoje mjerenja, a prosječna globalna temperatura zraka bila je oko 1,2 °C iznad predindustrijske razine (1850.-1900.). Razdoblje od 2011. do 2020. najtoplije je desetljeće otkada postoje mjerenja.
Gubitak staništa za životinjske vrste utječe na prenošenje bolesti sa životinja na ljude
Zbog daljnjeg globalnog zagrijavanja vjerojatno će doći do ekstremnijih vremenskih uvjeta, uključujući više suša, poplava i toplinskih valova. Promjene u temperaturi, oborinama i vlažnosti imat će brojne učinke na životinjski svijet i ekosustave. Kao posljedica klimatskih promjena koja narušava biološku raznolikost je i gubitak staništa životinjskih i biljnih vrsta, a Carbon Brief istražio je kako to utječe na prenošenje bolesti sa životinja na ljude.
Klimatske promjene su faktor koji oblikuje biogeografsku raspodjelu vrsta, piše Carbon Brief te ističe da svaka nova bolest koju prenose životinje počinje s ljudima koji dolaze u kontakt s divljinom.
Zbog krčenja šuma zbog poljoprivrede i rudarenja, izgradnje cesta u udaljenim i zabačenim područjima, upotrebe pesticida i drugih oblika mijenjanja tla koji uzrokuju gubitak staništa za životinja, ubrzane urbanizacije i porasta broja stanovništva, ljudi sve više dolaze u kontakt s životinjama s kojima prije nisu, dok se istovremeno broj prirodnih domaćina virusa drastično smanjuje. Već sad su ljudi promijenili 75 posto kopnene površine i 66 posto oceanskih površina, a zbog kontinuiranog pritiska na bioraznolikost, milijunu vrsta trenutno prijeti izumiranje u idućim desetljećima. Ovakvi pritisci na divlje životinje vjerojatno će povećati kontakt životinja i ljudi, a upravo to je preduvjet za prelijevanje bolesti.
Vektorske zarazne bolesti šire se u područja gdje ih prije nije bilo
Klimatske promjene imaju najveći utjecaj na vektorske zarazne bolesti. To su bolesti koje prenose i šire drugi organizmi - vektori. Oni ne uzrokuju bolest već samo prenose uzročnika zarazne bolesti s jednog domaćina na drugog i to su najčešće beskralježnjaci ili insekti poput komaraca, krpelja, a broj, aktivnost i rasprostranjenost vektora izravno ovisi o vanjskoj temperaturi i klimatskim faktorima.
Pilot projekt - poštaju sterilne komarce kako bi se smanjila njihova populacija
Ekstremni vremenski događaji postaju sve češći i intenzivniji upravo zbog klimatskih promjena, a oni pogoduju pojavi zaraznih bolesti. Daljnji porast prosječnih temperatura na Zemlji dovodi do širenja ili premještanja staništa vektora (uglavnom insekata) u nova, hladnija područja, u kojima ih prije nije bilo te mnoge vektorske bolesti više nisu tipične i ograničene isključivo na tropska područja. Tako se i u sjevernoj hemisferi počinju pojavljivati bolesti kao što su malarija, denga, zika virus, virus zapadnog Nila i chikungunya.
Inače, dvije trećine svih zaraznih bolesti čovjeka i tri od četiri novonastale bolesti čine zoonotske bolesti. To su bolesti kao ebola, marburg, hendra, SARS, HIV, nipah, svinjska i ptičja gripa, koje prenose kralježnjaci - sisavci, ptice, gmazovi.
Prema Međuvladinoj znanstveno-političkoj platformi o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES), broj potencijalno štetnih virusa koji kruže u populaciji sisavaca i ptica koje se još nisu proširile na ljude procjenjuje se na 1,7 milijuna.
Što više uništavamo ekosustave, dajemo šansu virusima da se sele sa svojih prirodnih domaćina na ljude, a znanstvenici upozoravaju da bi klimatske promjene mogle utjecati i na pojavu novih bolesti. Samo primjer su prastari virusi zarobljeni u ledu i za koje smo smatrali da su zauvijek iskorijenjeni, a globalnim zatopljavanjem mogli bi se ponovno pojaviti.
Zbog svega toga svi zajedno se moramo ujediniti u rješavanju problema, a to podrazumijeva zaustavljanje klimatske krize, zaštitu bioraznolikosti, obuzdavanje uništavanja šuma i smanjenje iskorištavanja resursa kojih je sve manje.
Naš partner HEP, do kraja 2030. godine ukupno planira imati oko 700 MW snage u vjetroelektranama i sunčanim elektranama te za 50 posto veći udio obnovljivih izvora u vlastitom proizvodnom miksu. HEP se mijenja na zeleno, možeš i ti! Više saznaj ovdje.
