Rijetke su trgovine s čijih polica bez previše razmišljanja možeš birati s povjerenjem jer znaš da drže isključivo kvalitetne namirnice bez štetnih sastojaka, najbliže idealu prirodne ekološke kakvoće. Gotovo da košaricu možeš napuniti žmirećki. No, za odlazak u konvencionalne trgovine najčešće će ti trebati strpljenje, znanje, pa čak i povećalo
Kupiti ili ne kupiti – pitanje je sad!
Odlazak u trgovinu ponekad se čini kao pravi izazov jer ti osim rječnika stranih riječi, tablice štetnih sastojaka te „prijevoda“ E-brojeva treba strpljenja i vremena. Iako ti užurbani način života nameće tempo koji ''ne dopušta'' detaljno proučavanje deklaracija, bitno je osvijestiti važnost čitanja ''sitnih slova'' jer je to jedini način da doneseš najbolju odluku.
Poznata je činjenica da je hrana koju konzumiramo često zatrovana raznim štetnim sladilima i kemijskim aditivima poput boja, konzervansa, emulgatora i antioksidansa. Izbjegavaj ih koliko je god to moguće i biraj jednostavnu, nerafiniranu hranu sa što više prirodnih i ekoloških sastojaka.
Sitna slova koja zdravlje znače
Često su na proizvodima istaknuti natpisi koji se ''hvale“ kako ne sadrže određeni sastojak od kojih su najčešći: ''bez šećera“ ili ''0 kalorija'' pa se to iz nekog razloga prihvaća kao neka pozitivna karakteristika sama po sebi. Puno važnije od toga je zapitati se: što onda sadrži? Aspartam? Sukralozu? Acesulfam? Saharin? OK, oni ne štete tvojoj vitkoj liniji, ali itekako mogu naštetiti tvom zdravlju. Nemoj nasjedati marketinškim trikovima, nego sama istraži što zapravo tvoja hrana sadrži. Dobra je vijest da će u Hrvatskoj u narednom razdoblju doći do nekih pozitivnih promjena po tom pitanju.
Može i bez povećala
Ulaskom u EU, pa tijekom nekoliko godina koliko traje faza prilagodbe, promijenit će se neki detalji u vezi obaveznog označavanja hrane, a u cilju veće transparentnosti i preglednosti deklaracija. Evo koje su novosti:
- Veća slova radi bolje čitljivosti
- Vizualno jasnije isticanje potencijalnih alergena
- Navođenje hranjivih vrijednosti hrane postaje obavezno
- Sastojci moraju biti jasno prezentirani (npr. umjesto „natrij“ trebat će navoditi „sol“)
- Obavezno navođenje zemlje podrijetla glavnog sastojka određene hrane (npr. ako je kikiriki maslac proizveden u Hrvatskoj, obavezno treba istaknuti zemlju podrijetla kikirikija)
Amerikanci ne znaju što jedu
Jedan od najkontroverznijih dijelova deklariranja hrane svakako je pitanje (ne)označavanja GMO sastojaka. U Hrvatskoj je za sada još na snazi zakon koji nalaže jasno označavanje genetski modificiranih organizama. Točnije, prema sadašnjem zakonu, na deklaraciji nije potrebno navesti prisutnost GMO, ako njegov udio ne prelazi razinu od 0,9% cjelokupne mase. Trenutno 64 države u svijetu zahtijevaju GMO označavanje na deklaracijama, dok npr. Sjedinjene Američke Države nisu među njima.
Drugim riječima, proizvođači hrane u Americi nisu dužni na svojim proizvodima označavati da sadrže genetski modificirane organizme. Nadajmo se da GMO lobi neće biti toliko moćan da utječe na promjenu zakona EU po pitanju GMO jer od 1.7. sve Odluke i Uredbe donesene na području Europske unije postaju direktno primjenjivi pravni mehanizmi i u hrvatskom zakonodavstvu. Predlažem ti da se informiraš i da uvijek čitaš deklaracije, jer je pitanje kvalitete i sigurnosti hrane itekako vrijedno tvog vremena i truda.
Preporučujem ti bio&bio trgovine ekoproizvoda kao mjesto sigurne kupnje ekoloških i cjelovitih proizvoda bez sintetskih konzervansa i GMO sastojaka.
Irina Zafranović je bio&bio blogerica.
