Powered by:
Europske i svjetske metropole grade šume na svojim neboderima i poslovnim zgradama. Osim što ljepotom oduzimaju dah, donose i pozitivne ekonomske učinke
Iako se približavamo zimi, svi u sjećanju imamo paklene ljetne vrućine. I možda je upravo sada vrijeme da razmišljamo kako ćemo se idućeg ljeta nositi s toplinskim valovima i ima li boljeg načina nego što smo to činili dosad. Ekološki osviješteni gradovi to čine stimulirajući sadnju zelenih vrtova na vrhovima zgrada koju su prirodni regulatori temperature, ne samo ljeti, nego i zimi jer djeluju, između ostaloga, kao izolacija.
Prednosti krovnih vrtova
Ako ste ikada bili u velikom gradu za vrijeme vrućeg ljetnog dana, dobro znate kako je to kad asfalt isijava. Šume zgrada i beton upijaju sunčevu svjetlost tijekom dana, a onda je polako ispuštaju tijekom noći čineći ih paklenima. Jedno NASA-ino istraživanje pokazuje da ljudskom rukom napravljene površine, poput krovova, parkirališta i zgrada mogu biti i do 15 stupnjeva Celzija toplije nego površine obrasle zelenilom. Lišće i trava zapravo hlade zrak procesom koji se zove evapotranspiracija pri čemu biljke otpuštaju višak vlage nastao njihovim biološkim procesima. Sami gradovi uvijek su toplije od okolnog područja. Situaciju pritom pogoršavaju klimatizacijski uređaji koji proizvode toplinu, kao i industrija i promet.
Osim što upijaju toplinu, krovni vrtovi štite zgrade od ekstremnim vremenskih uvjeta i tako smanjuju upotrebu energije i za grijanje i za hlađenje te ujedno i troškove. Također smanjuju količinu oborinskih voda jer ih djelomično upijaju i zadržavaju. Pročišćavaju zrak i tako smanjuju zagađenost ugljičnim dioksidom, a ujedno su staništa korisnim kukcima uključujući i pčele te pticama. Ne treba zanemariti ni zelenu vizuru koju donose okolnim zgradama. Ona nije samo estetska - istraživanja, naime, pokazuju da osobe koje nisu izložene zelenim površinama i ne provode vrijeme u prirodi su sklonije razvoju mentalnih poremećaja i bolesti od osoba koje su u suživotu s prirodom.
Krovni vrtovi mogu biti vrlo jednostavni s 20-ak centimetara zemlje koja leži na izolacijskim materijalima. Oni su danas toliko dobro osmišljeni za ovu svrhu da vrtovi zahtijevaju vrlo malo održavanja. Dakako, veće i robusnije zgrade mogu se odlučiti i za ozbiljniji varijantu, a to su vrtovi koji počivaju na metar zemlje, a mogu nalikovati na male urbane džungle s bogatom vegetacijom i tisućama različitih biljaka. Ako je površina zgrade dovoljno velika ona doista može postati i „nebeski“ park gdje stanovnici (ili djelatnici poslovnih zgrada) mogu predahnuti, odmoriti, pojesti obrok pa čak i prošetati, neometani gradskom bukom. Diljem svijeta ovakvi vrtovi niču na privatnim i poslovnim zgradama, školama, državnim institucijama i bolnicama.
Više zelenih površina pomaže poboljšanju zdravlja
Istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije pokazuje da što je više zelene površine u blizini gusto naseljenih urbanih područja to se više smanjuje rizik od prerane smrtnosti gradskih stanovnika.
U Barceloni vlasti nude subvencije koje pokrivaju i do 75 posto troškova izrade krovnih vrtova, no London i Pariz ne čekaju dotacije, ondje su krovovi sve zeleniji. Međutim, revoluciju u visinskim vrtovima u Europi je donio švicarski Basel. Ondje gotovo svaki krov koji je ravan je ozelenjen. Ipak, titulu najzelenijeg grada u Europi kada su u pitanju krovovi nosi Stuttgart. Ondje je 300,000 četvornih metara krovova prekriveno pravim visinskim parkovima. U Hrvatskoj smo još uvijek na sramežljivim pokušajima, a jedan od pozitivnih primjera je krov Autobusnog kolodvora u Varaždinu.
Vertikalni vrtovi nemaju samo estetsku ulogu
Vertikalni vrtovi imaju sličnu namjenu kao i zeleni krovovi, iako je često njihova uloga tek estetska – pronaći ćemo ih i u unutrašnjosti zgrada – obično poslovnih zgrada, hotela i šoping centara. No kad se postavljaju na fasade mogu imati isti učinak regulacije temperature kao i zeleni vrtovi. Ne samo da čine temperature ugodnijima u zgradama na kojima se nalaze, nego i smanjuju upijanje topline tijekom najtoplijih mjeseci doslovno hladeći gradove.
Mogu stajati na posebnim nosačima na koje se tada u posudama sade prikladne biljke ili biti napravljeni od biljaka penjačica koje mogu obaviti cijele kuće ili zgrade. Osim toga, ovi vrtovi imaju još jedan neočekivani učinak – smanjuju zagađenje bukom jer upijaju i zvuk, a za stanovnike zgrada djeluju i kao zvučna izolacija. Oni su ujedno i filtri za ispušne plinove i teške metale koji iz njih dolaze što je važno s obzirom da Svjetska zdravstvena organizacija prijavljuje da godišnje od posljedica zagađenja zraka umre i do 8 milijuna ljudi.
Gotovo nema velikog urbanog središta koje se ne može pohvaliti reprezentativnim fotogeničnim primjerima vertikalnih vrtova. Primjerice, ulaz pariškog Musée du quai Branly ukrašen je 15, 000 biljaka. Milanski stambeni neboderi u četvrti Porto Nuevo su nadaleko poznati po svom zelenom ogrtaču nazvanom Vertikalna šuma (Bosco verticale), a ne zaostaju ni Pariz te Barcelona.
Svi oni su dokaz da se i u gradovima može živjeti zdravije i u skladu s prirodom koju je toliko potrebno očuvati za buduće generacije.
Naš partner projekta, HEP, mijenja se na zeleno, možeš i ti! Realizacija obnovljivog scenarija Hrvatske elektroprivrede rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje do 2030. godine. Više saznaj ovdje!
