Preko 1,2 milijuna barijera prekida slobodan tok europskih rijeka, a pri tome je više od 156 000 njih zastarjelo. Jedna od brojnih štetnih posljedica barijera je značajan gubitak bioraznolikosti.
Dokaz tome je izvještaj koji govori o padu populacija slatkovodnih migratornih riba u Europi za čak 93 %. Uz značajan ekološki utjecaj, zastarjele barijere prijete i ljudskoj sigurnosti. Kako dosežu kraj svog životnog vijeka, tako se povećava rizik od njihovog urušavanja. Tome pridonosi i nedostatak održavanja, kao i nepostojanje odgovarajućih planova sigurnosti. Nedavni primjeri takvih opasnosti za ljude su urušavanje dviju barijera u Libiji prošlog mjeseca ili djelomično pucanje barijere u Norveškoj tijekom ljeta.
Klimatske promjene i ekstremni vremenski događaji, poput poplava, pridonose većem riziku od urušavanja zastarjelih barijera. Iako postoje preventivna rješenja koja mogu djelomično smanjiti rizik, najučinkovitiji način izbjegavanja urušavanja barijera je njihovo uklanjanje. Posljednji godišnji izvještaj Dam Removal Europe potvrđuje da je uklanjanje barijera učinkovit alat za obnovu prirode prikazujući rekordan broj prijavljenih uklonjenih barijera već drugu godinu zaredom.
Na Plitvičkim jezerima na proljeće planira se uklanjanje osam barijera
Kako bi zaštitila i naše rijeke, regionalna podružnica svjetske organizacija za zaštitu prirode - WWF Adria uključila se u inicijativu uklanjanja barijera diljem Europe Dam Removal Europe (DRE), koju je inicirala Svjetska zaklada za migraciju riba (WFMF). Iako se naša regija može pohvaliti nekima od posljednjih rijeka slobodnog toka, neodržive aktivnosti poput gradnje malih hidroelektrana pretvaraju ih u mrtve kanale. Glavni je cilj ubrzati uklanjanje barijera u regiji, a neki od očekivanih rezultata su uključivanje ove teme na politički dnevni red i poboljšanje zakonodavstva, stvaranje i širenje pozitivne slike o obnovi rijeka, stvaranje prilika za uklanjanje barijera u regiji i osiguravanje potrebne stručnosti i alata za provođenje ovakvih projekata. To će dovesti do povećanja svijesti o uklanjanju barijera u vladama, kod upravitelja rijeka i opće javnosti, što će rezultirati većim razumijevanjem koristi uklanjanja barijera.
„Hrvatska je zemlja bogata rijekama i riječnom bioraznolikošću. Međutim, ogroman broj postojećih, ali i planiranih barijera predstavlja stvarnu opasnost - ne samo za našu zemlju, nego za cijelu regiju. Naš je cilj u Hrvatskoj ukloniti što veći broj barijera a krenut ćemo od u Nacionalnog parka Plitvička jezera, gdje Park već dugi niz godina radi na uklanjanju barijera s Bijele rijeke“, poručuje Matea Jarak iz WWF Adrije. „Park će, u suradnji s WWF-om, na proljeće ukloniti osam postojećih, ali nefunkcionalnih barijera čime će se osigurati njezin neprekinuti tok i omogućiti sigurna migracija ugroženoj vrsti slatkovodnih riba - dunavskoj pastrvi. Tako će se doprinijeti očuvanju Plitvičkih jezera koja su ne samo naše nacionalno blago, već i UNESCO-va baština“, poručuje Kazimir Miculinić iz NP Plitvička jezera.
