Volonterska akcija u kojoj su sudjelovali Ronilački klub Roniti se mora Šibenik i PLK Šibenik, uz pomoć DVD Pirovac i UPA Rostrum Split i Općina Pirovac, rezultirala je dvostrukim zadovoljstvom. Osim što su očistili podmorje od nagomilanog otpada, pronašli su i morskog konjica koji se sve rjeđe može vidjeti jer spada u ugrožene vrste.
"Kakav dan u Pirovcu, kakav dan za zaštitu prirode, rat protiv smeća i plastike, pronalazak nakon 15 godina morskog konjica i suradnja više udruga i klubova iz različitih mista i gradova. Uz organizaciju Općine Pirovac, Ronilačkog kluba 'Roniti se mora Šibenik' i PLK Šibenik, uz pomoć DVD-a Pirovac i UPA Rostrum Split odrađeno je na najjače... Vrilo. Fala ekipa, fala Ivan Gulam i Toni Turčinov, a nada sam se još nekima aktivnim fejsbukovcima da će doći dati ruku, a ne samo pisati statuse... Ali uvik je jezik bija jači od djela", napisao je na svom Facebook profilu Goran Šimić, predsjednik Powerlifting kluba Šibenik i nezavisni županijski vijećnik. Šimić je kasnije dodao na svom profilu da je morskog konjica izvadio samo na par sekundi od sreće jer on osobno nije vidio niti jednog već 15 godina te ga je vratio u more.
"Nakon objave fotografija morskog konjica, podvodni istraživač Velimir Vrzić upozorio je kako se odnositi prema ovim morskim bićima: 'Morske konjice ne smije se vaditi iz mora na zrak jer prilikom vađenja iz prirodnog morskog staništa morski konjić udahne zrak i ne može ga izbaciti van odnosno isto kao da mi udahnemo vodu'", piše 24sata.
Morski konjici rašireni su u priobalnom području toplijih mora; u Jadranu žive dvije vrste: dugokljuni morski konjic (Hippocampus ramulosus) i kratkokljuni morski konjic (Hippocampus hippocampus); izrastu do 16 cm duljine. Zadržavaju se u priobalnom pojasu obraslom algama i livadama morske trave. U Jadranu spadaju u zaštićenu vrstu.
Morski konjic je jedini mužjak koji iznese trudnoću, IUCN stavio ga je na svoj Crveni popis
"Morski konjici i šila, jedine ribe kod kojih mužjak iznese trudnoću, a ženka mu se prethodno udvara, izloženi su u Sredozemlju smanjenju brojnosti koja može biti opasna za njihov opstanak", piše u dokumentu koji je objavio Mediteranski centar Međunarodne organizacije za očuvanje prirode (IUCN), a prenijela je HINA. Rezultat je to istraživanja stanja u porodici šilogubaca (Syngnathidae), koje je IUCN prvi put poduzeo u Mediteranu. Porodica osim morskih konjica obuhvaća šila i morske šljuke, ukupno 14 vrsta, i premda nisu ograničene samo na tom području, IUCN ih smatra ugroženim i uvrstio ih je na svoj Crveni popis. Prema IUCN-ovu Crvenom popisu ugroženih vrsta u Sredozemlju, gotovo 15 posto šilogubaca dobilo je kategoriju ugroženosti “niskorizični”, što znači da im prijeti izumiranje, ako se nastave sadašnje okolnosti.
"Za više od pola tih vrsta riba ne postoji dovoljno podataka koji bi pomogli u procjeni rizika od njihova izumiranja u Sredozemlju. Stoga, potrebno je hitno istražiti njihovu raširenost, kretanje broja zajednica i prijetnje, te utvrditi zahtijevaju li oni mjere zaštite", navodi se u izvješću objavljenom početkom tjedna u Malagi.
Izumiru jer im se uništavaju staništa, a zloupotrebljavaju ih i kao amajlije i ukrase
Među šilogupcima u Sredozemlju zabilježene su dvije vrste morskih konjica, životinja veličine do 2,5 centimetara. Konjic dugokljunić (Hipokampus guttulatus) nađen je na većem dijelu Jadranskog mora, a konjic kratkokljuni (Hipokampus hipokampus) dopire samo do južnog dijela Jadranskog mora. Morski konjici oduvijek privlače pažnju jer plivaju uspravno, tanki rep mu služi kako bi se pridržavao za travu. Pred neprijateljima se skriva tako što poprimi boju svoga okoliša. Oba oka može pomicati neovisno jedno o drugome. Vrat mu djeluje poput opruge, što mu pomaže u pribavljanje hrane, a pri tome plijen može usisati s udaljenosti od nekoliko centimetara.
Mužjak konjica s prednje strane ima “torbicu” u koju ženka u vrijeme parenja polaže jajašca. U njegovu tijelu razviju se mladi konjici koje mužjak žive rađa, a ženka odmah nastavlja rad na razvoju novih jajašaca i zacijelo smišlja nove igre za zavođenje mužjaka. Šilogupci mogu biti izloženi pojačanom riziku od izumiranja jer proizvode relativno malobrojno potomstvo i pokazuju visoku vjernost jedno drugom i svom staništu, ističe IUCN. Prijete im uništavanja priobalnih staništa koja su posljedica gospodarskog i prometnog razvoja obale i upotreba destruktivnih ribolovnih alata, kao što su povlačne mreža koje vuku koće te jaružala. Zbog svoje zanimljivosti hvataju ih i za akvarije, prodaju ih radoznalim skupljačima i kao amajlije.
