Zvukovi vatrometa mogu doseći čak 190 decibela. Za usporedbu, ovi zvukovi su glasniji od pucnjave iz pištolja (140 decibela) i buke mlaznih aviona (100 decibela)!
Trauma nije samo ljudsko iskustvo. Sve veći broj znanstvenih dokaza pokazuje da i životinje mogu doživjeti traumatična iskustva. Nova godina je primjer takvog negativnog iskustva za naše kućne ljubimce. Zvukovi eksplozija kod njih izazivaju intenzivan strah i tjeskobu jer im je sluh oštriji od našeg. Na primjer, psi čuju frekvencije dvostruko bolje od nas i mogu percipirati zvukove četiri puta udaljenije, što znači da vatromet doživljavaju puno intenzivnije nego mi.
Kako životinje doživljavaju stres?
Životinje reagiraju na stres slično kao i ljudi – njihov mozak oslobađa hormone poput kortizola, koji potiču reakcije borbe (agresije) ili bijega (anksioznosti). Neke životinje postaju agresivne, napadajući vlasnika ili uništavajući namještaj, dok druge svoju tjeskobu izražavaju samoozljeđivanjem, što je posebno uočljivo kod mesoždera. Kronični stres narušava ravnotežu neurotransmitera poput serotonina i dopamina, baš kao i kod ljudi, što može rezultirati štetnim, ponavljajućim ponašanjima koja iscrpljuju ljubimce. U takvim stanjima često odbijaju hranu i kretanje. Psi, mačke, zečevi i hrčci mogu doživjeti traumu, a posebno su osjetljivi ljubimci s poviješću zlostavljanja ili zanemarivanja – stoji na stranici Animal Emergency Care.
"Poput ljudi, traumatizirane mačke i psi mogu razviti poremećaje straha i anksioznosti", kaže stručnjakinja za ponašanje životinja Kelly Ballantyne s Medicinskog sveučilišta Illinois u Chicagu. "Psi i mačke mogu pokušati pobjeći ili izbjeći situacije koje ih plaše, mogu postati agresivni tijekom interakcije ili ako ih se prisili da izađu iz skrovišta, mogu se ukočiti ili pokazivati izbjegavajuća ponašanja poput skrivanja ili ostajanja nepomičnima, a mogu i nemirno reagirati hodanjem amo-tamo, skakanjem ili stalnim tapkanjem šapama po vlasnicima", naglašava stručnjakinja za životinje za portal PetMD.
Posebno izazovne situacije za kućne ljubimce uključuju bučne proslave poput novogodišnjeg vatrometa, čiji intenzivni zvukovi i svjetlosni efekti često izazivaju paniku. Tijekom takvih trenutaka, kućni ljubimci mogu pokazivati pojačane simptome tjeskobe – drhtati, nekontrolirano lajati ili mokriti, naglašava Pia Silvani, stručnjakinja za rehabilitaciju i socijalizaciju pasa.
Procjenjuje se da je petina svih nestalih kućnih ljubimaca pobjegla zbog glasnih zvukova vatrometa ili grmljavine – stoji na stranici Animal Ethics.
Slične reakcije opažene su i kod divljih životinja, primjerice ptica, koje nakon vatrometa često napuštaju svoja staništa i doživljavaju velike gubitke unutar populacije. Čak se i životinje u zoološkim vrtovima čudno ponašaju tijekom proslave Nove godine. Dokazano je da buka vatrometa uzrokuje nervozu kod životinja poput nosoroga, geparda i slonova, dok glodavci nastavljaju trčati još nekoliko minuta nakon što zvukovi prestanu.
Kako pomoći ljubimcima tijekom vatrometa?
"Priprema za vatromet trebala bi započeti na vrijeme", savjet je sa stranice Animal Emergency Care:
- Sigurno utočište: Osigurajte ljubimcu mirnu sobu ili kutak s omiljenim igračkama i dekicom. Zvukovi poput glazbe ili televizije mogu pomoći u prigušivanju buke i smanjenju stresa.
- Feromonski sprejevi: Proizvodi poput Adaptila mogu pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti kod ljubimaca. Adaptil je sintetička kopija feromona koji kuja prirodno otpušta kako bi umirila štenad, a ima isti umirujući učinak i na odrasle pse u stresnim situacijama.
- Poslastice i pozitivne poveznice: Tijekom vatrometa ponudite ljubimcima omiljene grickalice, kako biste stvorili pozitivnu poveznicu s neugodnim zvukovima.
- Izbjegavanje opasnosti: Nemojte izvoditi ljubimce van tijekom najjačih eksplozija vatrometa i uvijek ih držite na povodcu kada su na otvorenom, kako biste spriječili mogućnost bijega ili ozljeda.
