Powered by:
Ostvarivanje cilja s neto nultom emisijom je 'zastrašujući' zadatak za koji se pokazalo da svjetske vođe još uvijek nemaju određen kvalitetan plan
Svjetski čelnici su na poziv glavnoga tajnika Ujedinjenih naroda, Antónia Guterresa, u ponedjeljak, 23. rujna trebali doći s konkretnim i realnim planovima za poboljšanje nacionalno određenog doprinosa do 2020., odnosno s točnim metodama i planovima o smanjenju emisija ugljika kako bi do sredine stoljeća dosegli ugljičnu neutralnost.
Više od 60 svjetskih čelnika stupilo je u ponedjeljak na pozornicu, od kojih su mnogi iz malih zemalja s relativno niskom emisijom. Obećali su da će koristiti više čiste energije i povući elektrane na fosilna goriva, a bogatije zemlje su obećale međunarodnu pomoć zemljama koje su zahvaćene najtežim posljedicama globalnoga zagrijavanja.
Koalicija od 77 manjih zemalja koje su posvećene postizanju neto nulte emisije ugljika do 2050. godine dokaz su „pojačanog zamaha i ambicija. No pred sobom imamo još dug put. Trebamo konkretnije i ambicioznije planove od više zemalja i više tvrtki.“, rekao je Guterres u svojoj završnoj riječi.
Iako su postojali "nadahnjujući znakovi napretka", pri čemu su se "privatni sektor i subnacionalni akteri kretali brže od državnih vlada, većina glavnih ekonomija nije donijela zadovoljavajuće planove" , rekao je Andrew Steer, predsjednik i izvršni direktor Svjetskog instituta za resurse.
"Još mnogo toga je potrebno za postizanje neutralnosti ugljika do 2050. godine", upozorio je Guterres.
Put do neto nulte emisije ugljika "je nešto što tek otkrivamo", rekao je za CHN bivši francuski veleposlanik za klimu i izvršni direktor Europske zaklade za klimu Laurence Tubiana. No, najviše razine vlasti još nisu angažirane. "Nisam upoznao nijednog vođu koji zna... kako doći do toga cilja. Većina [zemalja] nije ozbiljno započela", zaključio je.
Rusija je potpisala Pariški sporazum čime je broj zemalja koje su ga ratificirale porastao na 187, rekao je Ruslan Edelgeriev, predsjednikov savjetnik za klimu, na samitu o klimatskim akcijama. Indijski premijer Narendra Modi obećao je da će Indija povećati kapacitet obnovljivih izvora energije na 175 gigawatta do 2022. i na 450 GW u budućnosti, a južnokorejski predsjednik Moon Jae-in, njemačka kancelarka Angela Merkel i britanski premijer Boris Johnson najavili su da će njihove zemlje udvostručiti financiranje GCF-a i povezanih programa.
Mnoge druge zemlje, poput Japana, koje također imaju veliki postotak emisije ugljika, nisu drastično povećale svoje ciljeve.
Sljedeća velika prilika za razgovor o klimatskim promjenama i planovima bit će 25. Konferencija o klimatskim promjenama UN-a (COP 25), koja će se održati u Santiagu u Čileu od 2. do 13. prosinca 2019. godine.
"COP25 ... bit će ključni trenutak kada će puno javnog pritiska, javnog nadzora i odgovornosti biti usmjereno na velike svjetske ekonomije", rekla je Helen Mountford, potpredsjednica za klimu i ekonomiju Svjetskog instituta za resurse. "Sve će oči u sljedećih nekoliko mjeseci biti usmjerene na njih gledajući hoće li biti u mogućnosti isporučiti ono što je potrebno."
