Powered by:
Beč je već nekoliko godina ocijenjen kao jedan od najugodnijih gradova za život u svijetu, a velikim dijelom zahvaljujući svojoj čistoći i ekološkoj osviještenosti. Prošle godine bio je na vrhu liste 50 najposjećenijih gradova na planetu kao "najzeleniji", prema studiji koja je ocjenjivala ekološka i održiva rješenja kao što su parkovi, korištenje obnovljivih izvora energije, javni prijevoz, pitku vodu, recikliranje, onečišćenje zraka, prohodnost...
Klimatska kriza globalni je problem, a gradovi diljem svijeta osmišljavaju načine kako bi smanjili onečišćenje. Glavni grad Hrvatske ima mnoge prednosti za ugodan život, bogatu povijest, pregršt znamenitosti, kulturna događanja, blizinu prirode, parkove i šume, dostupnost lokalnih proizvoda na tržnicama, ali i lošu kvalitetu zraka, recikliranje otpada u začecima, nedovoljno razvijen javni prijevoz, previše automobila na ulicama...
Glavni grad Austrije ima dvostruko više stanovnika od Zagreba, a može se pohvaliti izmjerenom dobrom kvalitetom zraka, vrlo visokom kvalitetom i dostupnošću pitke vode, dok se buka i svjetlosno onečišćenje smatraju niskim.
Donosimo pet stvari koje bi naša metropola mogla prekopirati od austrijske i približiti se europskim gradovima u kojima je najugodnije živjeti.
1. Zelene površine
Beč se može pohvaliti mnoštvom zelenih površina kao što su parkovi i šume, ali i sve većim ozelenjavanjem gradskih kvartova i ulica u obliku tzv. parkleta, ideje nastale u San Franciscu, jednom od "najzelenijih" gradova u svijetu.
Građane se potiče da ispred svojih zgrada stvaraju i održavaju tzv. parklete, male zelene površine koje se prostiru preko nekoliko parkirnih mjesta, zauzimaju dio pločnika i kolnika. Zamišljeni su kao mjesta za druženje susjeda i provođenje vremena na otvorenom, u prirodnom okruženju. Tako se doprinosi ugodnijim ljetnim temperaturama u gradu te se daje više mjesta ljudima, a manje automobilima. Gradska uprava pomaže građanima u dizajnu i realizaciji tih projekata, a prema njihovim potrebama projektiraju se i novi zeleni projekti.
Beč ima oko 90 parkova i vrtova, a zelene površine čine oko polovice gradske površine, što je oko 120 četvornih metara zelenih površina za svakog stanovnika Beča. Bečka šuma Wienerwald najveće je područje listopadne šume u Srednjoj Europi koje obuhvaća sedam gradskih četvrti i gotovo 10 000 hektara zemlje, a i najudaljeniji dijelovi šume dostupni su javnim prijevozom. UNESCO ga je označio kao "rezervat biosfere", a zovu ga i pluća Beča. Djelomično unutar granica grada nalazi se i nacionalni park s močvarnim područjem Lobau, u čijoj zaštiti i održavanju sudjeluju građani kroz edukativne radionice o flori i fauni tog područja.
Prošle godine Beč je postao bogatiji za još jednu zelenu oazu, otvoreni su tzv. Plutajući vrtovi na Dunavskom kanalu, koji doprinose suzbijanju efekta toplinskih otoka i ugodnijoj gradskoj klimi.
2. Prohodnost grada biciklima i javnim prijevozom
Kao što smo već naveli, Beč se sastoji od mnogih zelenih površina, parkova, a prilično je olakšao obilazak grada pješice ili biciklom. Po cijelom gradu postoje biciklističke staze i stanice za iznajmljivanje bicikala i e-bicikala, a većina biciklističkih ruta ima i besplatne stanice za punjenje.
Korištenje metroa i podzemnih sustava dobro je za okoliš, a za one koji žele koristiti taksi, postoji "Eko Taxi" ili "Zeleni taksi" koji ima i povoljnu cijenu. Na rijeci Dunav mogu se unajmiti kajak, jedrilice, SUP daske, a turistički brod nudi mogućnost za istraživanje krajolika parka i upoznavanje ekosustava močvarnih područja i jedinstvenog biljnog i životinjskog svijeta.
3. Dostupnost besplatne pitke vode
Tijekom ljetnih mjeseci najbolje osvježenje za građane i turiste zasigurno je besplatna pitka voda dostupna na svakom koraku u gradu. Pitka voda iz planinskih izvora Alpa u Beč stiže slobodnim padom bez pomoći pumpi, a gravitacija omogućuje i korištenje vode za proizvodnju električne energije. U gradu se nalazi mnoštvo fontana i oko 900 javnih česmi s besplatnom pitkom vodom koja je među najčišćim i najkvalitetnijim u Europi.
Tijekom zime isključuje se dovod vode kako bi se spriječilo zamrzavanje, a svakog proljeća česme se čiste i pripremaju za ponovno korištenje tijekom toplijih mjeseci. Tri metra visoke česme ravnomjerno su raspoređene po cijelom gradu i lako su uočljive, neke su izgrađene još u 19. stoljeću kad se počeo graditi sustav vodoopskrbe, dok su nove česme izrađene od nehrđajućeg čelika, a neke su i pokretne.
Osim zahvaljujući hidroelektranama, Beč pročišćavanjem otpadnih voda proizvodi električnu, ali i toplinsku energiju te tako zauzima vodeću poziciju u svijetu po načinu tretiranja otpadnih voda.
4. Recikliranje otpada
Beč spada u najčišće gradove u Europi, a njegovi građani imaju razvijenu svijest o zbrinjavanju otpada. Cilj razdvajanja smeća je smanjivanje količine takozvanog ostalog smeća (Restmüll), a pravilno recikliranje pomaže u štednji energije i doprinosi zaštiti klime.
Biološki otpad može se kompostirati, metal, plastika i staklo mogu se ponovno iskoristiti, a ostali otpad odvozi se u tri bečka postrojenja za spaljivanje otpada. Kroz toplinsku obradu koja se obavlja prema najstrožim propisima o zaštiti okoliša, od otpada nastaje čista energija koja se pretvara u toplinsku i opskrbljuje bečka kućanstva.
A kako Bečani bacaju i razvrstavaju svoj otpad? U gradu je zabranjeno bacanje otpada na ulicu, a namijenjene su kazne za prekršaje kao što su bacanje opuška na ulicu, neuklanjanje psećeg izmeta, ali i uništavanje klupa, sprava za igranje na dječjim igralištima, onečišćenje Dunava, bunara i jezera...
Baterije i lijekovi ne bacaju se u kućni otpad već se baterije vraćaju u trgovine u kojima su postavljene kutije za tu svrhu, a lijekovi kojima je prošao rok trajanja mogu se vratiti u svaku ljekarnu. Ispred stambenih zgrada stoje kontejneri za stari papir, a po cijelom gradu postavljeni su kontejneri za staro staklo, metalne proizvode i plastične boce koje prije odlaganja treba spljoštiti kako bi zauzimale što manje mjesta. Zbog ograničenog prostora u gradu, od 2019. spojeni su žuti i plavi spremnici za odvajanje plastike i višeslojne ambalaže te metala u jedan spremnik, tako da građani otpad od tih materijala bacaju u isti spremnik žuto-plave oznake ili u žutim vrećama.
Iskorišteno ulje ili ostaci masti nakon pripreme hrane ne bi se trebali bacati u sudoper ili zahodsku školjku jer ulje može oštetiti cjevovode stanova te javnu kanalizaciju. Svaki građanin besplatno može dobiti posudu od tri litre, koja se napunjena iskorištenim jestivim uljem može zamijeniti za drugu.
Bečani organiziraju i zabavni Sajam otpada na kojem se educiraju oko otpada i zanimljive činjenice da svaka stvar koju netko baci u smeće može biti reciklirana u nešto novo.
5. Ekološka poljoprivreda
Beč brine i o prehrani svojih građana, a može se reći i da je najveći ekološki poljoprivrednik u zemlji. Tri gradska poljoprivredna gospodarstva obrađuju više od 2000 hektara organskog zemljišta, s ciljem minimiziranja utjecaja na okoliš. Poljoprivrednici u glavnom gradu Austrije sade preko 40 različitih vrsta povrća, a godišnji urod dosegne i preko 70 000 tona. Bečka poljoprivredna komora osmislila je i regionalni brand "Stadternte Wien" (Bečka gradska žetva), a dobit će je samo proizvodi uzgojeni na tlu metropole. Grad je poznat i po svojim tržnicama s bogatom ponudom koje rado posjećuju i turisti iz svih dijelova svijeta.
Glavni grad Austrije ponosan je i na svoja vina proizvedena u gradskom vinogradu Cobenzl koje se prostire na površini od otprilike 60 hektara, a od ove godine okrenuli su se ekološkoj proizvodnji.
Naš partner HEP, do kraja 2030. godine ukupno planira imati oko 700 MW snage u vjetroelektranama i sunčanim elektranama te za 50 posto veći udio obnovljivih izvora u vlastitom proizvodnom miksu. HEP se mijenja na zeleno, možeš i ti! Više saznaj ovdje.
