Europa i mediteranske zemlje u kolovozu su pogođene rekordnom sušom, koja je zahvatila više od polovice tla, prema AFP-ovoj analizi podataka Europske unije. Isto tako, emisije ugljika u atmosferu povezane s ovogodišnjim šumskim požarima najviše su dosad zabilježene od početka vođenja evidencije prije 23 godine u Europi, objavila je u četvrtak europska služba Copernicus.
Prošlog mjeseca, 53 posto regije bilo je pogođeno sušom, što predstavlja rekord od početka mjerenja 2012., prema EU-ovom programu Copernicus za klimatske promjene.
Brojka je dobrano iznad prosjeka za kolovoz u razdoblju od 2012. do 2024., koji iznosi 30,1 posto.
Istočna Europa i Balkan su teško pogođeni. Tisuće stanovnika su evakuirane, a dvije osobe su poginule zbog šumskih požara u balkanskim zemljama potaknutih visokim temperaturama.
Situacija je bila teška i u zapadnoj Europi, pri čemu je Portugal zabilježio smanjenje kiše u 70 posto zemlje.
Francuska, koja je u kolovozu pogođena svojim drugim toplinskim valom ovog ljeta, suočila se nestašicama vode u dvije trećine zemlje.
Osobito teško stanje snašlo je nekoliko država istočnog Mediterana, gdje je preko 90 posto Armenije, Gruzije i Libanona bilo zahvaćeno sušom.
Turska, koja je imala manjak vode u 84 posto zemlje, također se suočila s brojnim požarima.
Copernicus, koji podatke prikuplja na temelju milijardi mjerenja satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja, zabilježio je neumorno rastuće temperature dok se planet zagrijava zbog emisije stakleničkih plinova, za koju je odgovorno čovječanstvo.-
Rekordne emisije ugljika zbog ljetnih požara
Nakon ljetnih mjeseci obilježenih "intenzivnom aktivnošću šumskih požara u Europi", posebice na Pirinejskom poluotoku, "ukupne godišnje emisije ugljika procijenjene za Europsku uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo... najviše su" dosad zabilježene otkako je Služba za praćenje atmosfere Copernicus (CAMS) počela analizirati atmosferu, navodi se u priopćenju za javnost.
Od početka godine, šumski požari u Europi oslobodili su 12,9 megatona ugljika. Prethodni godišnji rekordi bili su 11,4 megatona ugljika, 2003. i 2017. godine.
Ovaj rekord uglavnom je posljedica šumskih požara koji su opustošili Pirinejski poluotok sredinom kolovoza. Samo u Španjolskoj ovi su požari usmrtili četiri osobe i spalili područje veće od 350.000 hektara.
"Ukupne emisije u regiji, koje su bile ispod prosjeka do početka kolovoza, dramatično su se promijenile u samo jednom tjednu", ističu iz Copernicusa.
Emisije stvorene požarima samo u Španjolskoj i Portugalu čine oko tri četvrtine ukupnih emisija u Europi.
Na emisije ugljika nad Europom utjecali su i požari u Kanadi, tzv. "megapožari". Gorjeli su tijekom ljeta i nastavili se do početka rujna, uzrokujući druge najveće godišnje emisije, nakon onih 2023. godine.
Veliki oblak dima prešao je Atlantik, a onda stigao do zapadne Europe, napominje Copernicus.
Ljeto 2025. obilježile su i „neobično česte i intenzivne“ epizode nanosa saharske prašine, preko Sredozemnog mora u južnu Europu ili preko Atlantika na američki kontinent.
Konačno, toplinski valovi povećali su koncentracije ozona nad većim dijelom Europe, s negativnim utjecajem na kvalitetu zraka i ljudsko zdravlje.
Ništa od dogovora o smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2035.
EU je planirao dogovoriti nove klimatske ciljeve za 2040. i 2035. tijekom ovoga mjeseca. No dio zemalja članica, među njima, Njemačka, Francuska i Poljska, zatražile su da o cilju za 2040. prvo rasprave šefovi država ili vlada na samitu u listopadu, što je poremetilo razgovore o oba cilja.
Ministri su u četvrtak u Bruxellesu raspravljali o izmjenama zakona o klimi i o klimatskom cilju za 2040. te o nacionalnim doprinosima u ostvarivanju klimatskih ciljeva.
Budući da tijekom priprema za ovaj sastanak nije bilo dogovora među državama članicama, dansko predsjedništvo je izišlo s kompromisnim prijedlogom o “izjavi o namjeri” kako predstavnici EU-a ne bi došli praznih ruku sljedeći tjedan na zasjedanje Opće skupštine UN-a i na konferenciju o klimi COP30 u studenom u Brazilu.
"Iako se posljednjih mjeseci o tome razgovaralo i nadali smo se da ćemo postići dogovor na današnjem Vijeću, evidentno je da će trebati još neko vrijeme za usklađivanje svih pozicija, a tražit će se i smjernice Europskog vijeća, koje se sastaje u listopadu", rekla je hrvatska ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
U neobvezujućoj izjavi o namjeri navodi se da će EU prije klimatske konferencije COP30 u studenom poslati Ujedinjenim narodima indikativni doprinos za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2035., u rasponu od 66,25 do 72,5 posto u usporedbi s 1990.
Konačni nacionalno utvrđeni doprinosi (NDC) za 2035. bit će određeni nakon samita čelnika EU-a koji će 23. listopada raspravljati o prijedlogu izmjene zakona EU-a o klimi, koji predviđa smanjenje emisija stakleničkih plinova za 90 posto do 2040.
Ministrica Vučković je rekla da je cilj smanjenja emisija za 90 posto do 2040. "vrlo ambiciozan i težak", ali da je "logičan" s obzirom da je EU zacrtao da do 2050. godine Europa postane klimatski neutralna.
"Hrvatska podržava tu ambiciju, ali inzistiramo da se prepoznaju različite početne pozicije i specifičnosti država članica", rekla je.
