Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja, nezamjenjivog štita našeg planeta, ove se godine obilježava na temu "Ozon za život" u okviru koje znanstvenici naglašavaju da je ograničavanje porasta globalnih temperatura moguće ako se ubrza klimatsko djelovanje.
Tim povodom je Tajništvo za ozon Montrealskog protokola pozvalo sve da se pridruže obilježavanju Međunarodnog dana zaštite ozonskog sloja, ali i globalnog uspjeha i budućeg potencijala Montrealskog protokola.
Montrealski protokol primjer je najuspješnijeg međunarodnog sporazuma kojim je pokrenuto i omogućeno spašavanje ozonskog sloja od negativnih posljedica ljudskog djelovanja te predstavlja prekretnicu u ostvarivanju globalnih ciljeva u zaštiti okoliša.
Riječ je o najstarijem i najuspješnijem međunarodnom sporazuma u području zaštite okoliša kojeg je ratificiralo 198 država (sve članice UN-a), a ove godine, 16. rujna, obilježava se njegova 38. godišnjica, istaknuli su iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Prema procjenama UN-a, tijekom provođenja Montrealskog protokola, za 98 posto je smanjena potrošnja tvari koje oštećuju ozonski sloj te je spriječeno milijun slučajeva raka kože i deseci milijuna slučajeva očne mrene. "Bez provedbe Montrealskog protokola oštećenje ozonskog sloja bilo bi deset puta veće nego što je danas", naglasili su iz Ministarstva.
Znanstvenici u okviru ovogodišnje teme "Ozon za život" ponovno naglašavaju da se i dalje ide prema porastu globalnih temperatura za 1,5 °C iznad predindustrijskih razina s razornim posljedicama, ali i da je njihovo ograničavanje još uvijek moguće ako se ubrza klimatsko djelovanje.
Uspostava prirodne ravnoteže stvaranja i razgradnje ozonskog sloja tek 2050.?
Tvari koje uništavaju ozonski sloj su u atmosferi izuzetno postojane zbog čega njihova koncentracija u stratosferi sporo pada pa se potpuna uspostava prirodne ravnoteže stvaranja i razgradnje ozonskog sloja predviđa tek oko 2050. godine.
Zbog toga se pozivaju vlade da u potpunosti ratificiraju i provedu Kigalijski amandman Montrealskog protokola kojim bi se obvezale na postupno smanjenje hidrofluorougljikovodika, HFC-a, snažnih stakleničkih plinova koji se prvenstveno koriste u tehnologijama hlađenja. Također se pozivaju da tu obvezu uključe u nove nacionalne klimatske planove ili nacionalno određene doprinose koji moraju biti usklađeni s ograničavanjem porasta globalne temperature na 1,5 stupanj Celzijusovih i obuhvatiti sve sektore i stakleničke plinove, uključujući HFC-e.
Kigalijski amandman, koji je prihvatila i Hrvatska, mogao bi omogućiti smanjenje zagrijavanja Zemljine atmosfere za čak jedan Celzijev stupanj do kraja stoljeća ako bude univerzalno ratificiran, u potpunosti proveden i ako uključuje mjere energetske učinkovitosti.
Zahvaljujući Nacionalnom programu za ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj, provedeni su brojni projekti, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je i za ovu godinu najavio programe sufinanciranja vrijedne 128 milijuna eura, s fokusom na zelenu tranziciju i održivi razvoj.
Novčana sredstva namijenjena su jedinicama lokalne samouprave, tvrtkama i građanima, a obuhvatit će programe za čišći transport (nabava vozila i punionice), solarnih elektrana na obiteljskim kućama te druge projekte poput gospodarenja otpadom i obnovljivih izvora energije, rekli su Hini u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.
