Princip Filip vojvoda od Edinburgha bio je predsjednik WWF-UK (1961. do 1982.) i predsjednik WWF International (1981. do 1996.), nakon čega je dobio počasnu titulu i postao predsjednik emeritus, a na tom položaju je ostao do dana svoje smrti. Promovirao je pitanja zaštite prirode posvećujući svoj glas, položaj i utjecaj podizanju svijesti o važnosti zaštite okoliša više od 50 godina.
Prije šezdeset godina, kad je globalna potrošnja prirodnih resursa počela eksponencijalno rasti s ubrzanim utjecajima na planet, skupina vizionara i strastvenih ljudi smatrala je da prirodnom svijetu treba globalni zagovornik. Tada je rođena ideja o WWF-u - Svjetskom fondu za prirodu - međunarodnoj nevladinoj organizaciji koja djeluje na polju očuvanja divljine i smanjenja utjecaja čovjeka na okoliš.
Jedan od osnivača, Sir Peter Scott, britanski ornitolog, konzervator, mornarički časnik i sportaš tada se obratio Princu Filipu, vojvodi od Edinburgha koji je pristao biti prvi predsjednik spomenute organizacije.
Kako je sve krenulo i na što je sve princ Filip utjecao?
Filip je bio daleko od tradicionalnog tipa kraljevske figure koji bi se pojavio da presiječe vrpcu, protrese nekoliko ruku i krene svojim putem. Kraljičin pokojni suprug obišao je tijekom svojega života gotovo cijeli svijet kako bi skrenuo pozornost na probleme vezane uz zaštitu prirode, divljine te ekosustava općenito koji je ugrožen zbog krivolova, krčenja šuma te onečišćenja.
Mjesto predsjednika WWF-a preuzeo je od nizozemskog princa Bernharda kao međunarodnog predsjednika Svjetskog fonda za divlje životinje. Po njegovu mišljenju upravo je Filip bio idealan izbor, jer je imao entuzijazam, kontakte i položaj koji su značili da će ga se saslušati s poštovanjem. “Na njegova pisma mora se odgovoriti. Ljudi mu moraju odgovoriti ”, rekao je Bernhard.
Godine 1965. posjet princa Filipa, Etiopiji postavio je temelje za uspostavu Odjela za zaštitu divljih životinja, a više od 30 godina kasnije, 1999. godine, upravo je on bio dio povijesnog summita u Yaoundéu gdje su se šefovi država Srednje Afrike okupili kako bi pregovarali o deklaraciji Yaoundé, koja i dalje čini osnovu za očuvanje šuma uz rijeku Kongo.
Story: https://t.co/gV1QFg0SoI
— British Conservation Alliance ⛰ (@BCA_eco) April 10, 2021
Vođen znanošću, princ je predano govorio o pitanjima poput gubitka biološke raznolikosti puno prije nego što su ta pitanja postala središtem fokusa u današnjem svijetu. Prepoznao je da sav život na našem planetu ovisi prvotno o zdravom prirodnom svijetu i da stoga moramo gledati dalje od spašavanja jedne vrste već moramo zaštitili čitav krajolik i ekosustave na način koji koristi i ljudima i prirodi, prenosi The Independent.
Od 1980-ih, kada je samo jedan posto Zemljine površine bilo pod zaštitom, a gotovo sve to na kopnu, do danas, kada je zaštićeno preko 15 posto kopna i osam posto oceana, s planovima za dosezanje 30 posto do 2030. godine WWF prešao je dalek put. No, ključno je istaknuti da je početkom šezdesetih, kada je princ pomogao pokrenuti WWF, 62 posto našeg planeta bilo smatrano "divljinom". Danas je ta brojka manja od 35 posto.
U slučaju jugoistočne Azije, kako je istaknuo za WWF, šume su ključne za opstanak bogate raznolikosti biljaka i životinja, uključujući posebne vrste kao što su slonovi, nosorozi i orangutani. A kako bi očuvanje prirodnih šuma imalo šanse za uspjeh, potrebno je održavanje vrlo velikih blokova međusobno povezanih šuma.
"Na planetu postoji samo jedno mjesto na kojem bi se u takvim razmjerima mogla očuvati dovoljno velika područja indomalajskih šuma jugoistočne Azije, a još uvijek ima vremena za zaštitu i upravljanje ovim područjem kao jednim od posljednjih bastiona prašume jugoistočne Azije. Jako me ohrabruje činjenica da WWF nastoji angažirati vlade Bruneja, Indonezije i Malezije u stvaranju planova za zaštitu postojećih šuma na tom području i postizanje održivog korištenja šuma i vitalnih slivnih područja s njima jedinstvene šume", zaključio je pokojni vojvoda od Edinburgha.
Spomenimo i kako je princ Filip osnovao i prvu Australsku organizaciju za zaštitu okoliša koja je i danas najistaknutija organizacija za zaštitu okoliša.
Prince Philip, Duke of Edinburgh, addresses the Australian Conservation Foundation on the 17th of October 1973 https://t.co/BkAvSespKp pic.twitter.com/l3OziOlNXJ
— British Conservation Alliance ⛰ (@BCA_eco) April 9, 2021
"Ako priroda ne preživi, neće ni čovjek"
Ključno je da ljudi shvate i obvežu se da će učiniti sve što mogu, isto kao što je to činio i princ dok je mogao, da se popravi narušeni odnos prema prirodi koji prijeti našoj klimi, hrani, pitkoj vodi i općenitom zdravlju.
"Prinčeva važnost za očuvanje prirode širom svijeta bila je apsolutno ogromna", rekao je prirodoslovac David Attenborough i nastavio: "Princ je bio savršen za taj posao jer je znao uspostaviti vezu s drugima, znao je kako i gdje vršiti pritisak te što u kojem trenu mora učiniti kako bi postigao željeni rezultat", prenosi Sky News.
