Klimatske promjene i ljudski utjecaj polarne su medvjede prisilili na kanibalizam - otkrio je ruski znanstvenik koji je naveo da se životinje hrane jedne drugima na Arktiku jer topljenje leda i vađenje fosilnih goriva uništava njihov prirodno stanište.
Porast incidenata kanibalizma među polarnim medvjedima, prema istraživanju ruskog znanstvenika Aleksandara Mordvinceva, mogao bi dijelom biti posljedica topljenja leda i povećanja ljudskih aktivnosti na Arktiku.
"Slučajevi kanibalizma među polarnim medvjedima od prije su utvrđena činjenica, ali zabrinjavajuće je kako su se takvi slučajevi rijetko pronalazili, a sada se bilježe prilično često", rekao je Mordvincev za novinsku agenciju Interfax, a cijelu priču prenosi i Daily Mail.
Mordvincev vjeruje da se životinje okreću jedna prema drugoj jer im je opskrba hranom mala - veliki mužjaci napadaju ženke i mladunčad jer su laka meta, a majke jedu svoje bebe. Znanstvenik za nisku razinu hranu okrivljuje klimatske promjene u posljednjih 25 godina, a u istom periodu i razina leda na Arktiku pala je za 40 posto.
Polarni medvjedi koriste morski led za lov na tuljane, ali s povlačenjem leda, oni su također sve bliže obali, na kojoj ne mogu loviti u količinama koje su im potrebne. Nadalje, za to su krivi i ljudi, koji potiču vađenje i potrošnju fosilnih goriva.
Ove zime područje od Obinskog zaljeva do Barentsovog mora, gdje su polarni medvjedi lovili, sada je prometna ruta za brodove koji prevoze LNG (ukapljeni prirodni plin), rekao je Mordvincev.
"Obski zaljev uvijek je bio lovište polarnih medvjeda. Sada je tijekom cijele godine tamo slomljeni led", nastavio je, povezujući ovu promjenu s aktivnim vađenjem plina na ogromnom poluotoku Yamal koji graniči s Obalskim zaljevom.
Drugi ruski znanstvenik, Vladimir Sokolov, koji je vodio brojne ekspedicije Instituta za istraživanje Arktika sa sjedištem u Sankt Peterburgu, rekao kako je ove godine na polarne medvjede uglavnom utjecalo nenormalno toplo vrijeme na sjeveru otoka Spitsbergen, u norveškom arhipelagu Svalbard te je zbog toga bilo malo ledenih površina i snijega.
Nove navike i mala reproduktivna stopa
Jedna je studija navela da polarni medvjedi, nakon što ubiju drugog medvjeda, imaju tendenciju pokriti njegovo tijelo, kako bi ga sačuvali za kasnije. To nikada nisu činili jer je hrane bilo dovoljno, a upravo je takvo ponašanje relativno uobičajeno kod drugih vrsta medvjeda, posebno smeđih. Inače, polarni medvjedi evoluirali su iz smeđih medvjeda prije oko 500.000 godina.
Nadalje, polarni medvjed ima malu reproduktivnu stopu. Jedno ili dva mladunčeta rađaju se usred zime i ostaju s majkom dvije godine te se dalje ne razmnožavaju do navršenih pet ili šest godina. Što se tiče hranjenja, majke polarnih medvjeda na led izlaze od kasne jeseni do proljeća kako bi ih naučile loviti tuljane. No, ako nema dovoljno leda, tuljani ne mogu izaći na njega i polarni medvjedi ostaju bez svoje hrane.
Satelitski podaci 13. su rujna pokazali da je Arktik dostigao najnižu godišnju razinu, tek 1,79 milijuna četvornih milja (oko 4,64 milijuna četvornih kilometara), a stručnjaci navode da se taj opseg smanjuje dramatičnom brzinom od 1970-ih godina prošlog stoljeća.
