Powered by:
Veliki europski gradovi vraćaju se svojim pradavnim korijenima zbog klimatskih promjena. Postaju pješačke zone prilagođene životu svojih stanovnika. U mnogima automobili postaju suvišni. Usluge alternativnog prijevoza su dostupne i razvijene, a ulice postaju, umjesto površine za vožnju, mjesta za druženje.
Nije tajna da su automobili i naše navike vezane uz prijevoz veliki izvor zagađenja zraka, ali i onečišćenja bukom. Dok EU problemu pristupa postupnom zabranom korištenja dizelskih motora i goriva, gradovi diljem Europe uvode ekološke strategije koje polako isključuju automobile s javnih prostora. To, dakako, podrazumijeva učinkovit i redovit javni prijevoz, ali i mijenjanje životnih navika, poput više hodanja i, primjerice, bicikliranja. Dok automobili postupno nestaju s nekih prometnica, događaju se i druge promjene. Nestaju i parkirna mjesta, a zamjenjuju ih širi nogostupi, drvoredi, šetnice, zelene površine. Gradovi mijenjaju svoja lica i postaju ljepša mjesta za život. Evo gradova koji imaju viziju i koji mogu biti inspiracija svima nama.
Amsterdam - do 2025. planiraju ukloniti više od 11 tisuća parkirnih mjesta
Nizozemska metropola već je desetljećima poznata po mreži biciklističkih staza pa stanovnici češće biraju bicikle nego automobile, ne samo za odlazak na posao, nego i za večernje izlaske. U Amsterdamu nije rijetkost vidjeti žene kako pedale okreću sa štiklama na nogama. No, Amsterdam ide i korak dalje sa svojim planom od 27 točaka kojima se približava viziji grada bez automobila. Gradske vlasti kažu da neće u potpunosti zabraniti promet, ali će do 2025. godine ukloniti više od 11.000 parkirnih mjesta, a prostor koji su zauzimali će zamijeniti parkiralištima za bicikle, stazama za bicikle i zelenilom. Grad će također izdavati manje parkirnih dozvola te će pristupiti rekonstrukciji gradskih ulica kako bi se dodatno olakšao promet biciklima. Oni koji ne okreću pedale imat će priliku koristiti javni prijevoz besplatno u vrijeme najveće gužve pri odlasku i povratku s posla. U manje od deset godina svi preostali automobili u Amsterdamu bit će električni. Naime, grad do 2030. planira zabraniti upotrebu svih benzinskih i dizelskih vozila.
Amsterdam
Bruxelles - u središtu grada emisija ispušnih plinova manja za 20 posto
U središtu Bruxellesa broj automobila se smanjuje već godinama, no gradske vlasti idu korak dalje i žele u potpunosti spriječiti promet u centralnoj zoni koja se, prigodno, zove „Le Pietonnier“ ili u prijevodu – pješak. Posljednjih pet godina, ulice i avenije koje su nekoć bile zakrčene prometom postaju uže, a na njihovim rubovima se sade biljke i stabla, niču terase kafića i restorana te klupe, a dijelovi prometnica postaju biciklističke staze. U središtu grada emisije ispušnih plinova su se smanjile za 20 posto, no kao posljedica, povećale su se u vanjskim zonama centra grada. Stoga Bruxelles sada želi dodatno proširiti zone bez automobila. Do kraja godine, kompletno središte grada bit će pješačka zona.
Bruxelles
Helsinki - grade stambene zgrade bez parkirališnih mjesta jer žele da građani manje voze automobile
Kao i mnogi drugi europski gradovi, Helsinki konstantno unaprjeđuje mrežu biciklističkih staza, ali nije stao na tome. Helsinki ima točke na kojima je moguće planirati ekološki prijevoz na jednom mjestu pa je ondje moguće istovremeno platiti javni prijevoz, najam bicikla, zajedničko korištenje automobila te taksi. Ovaj grad ulaže velike napore kako bi se rubni dijelovi grada vlakovima povezali sa svim drugim dijelovima, uključujući i centar. Projekt napreduje toliko dobro da istraživanja pokazuju kako bi do 20 posto Finaca bilo spremno odreći se svojih automobila u idućih pet godina.
Nova naselja koja se grade u metropoli u planu nemaju – parkirališna mjesta. To je jedan od načina kako vlasti žele potaknuti građane da manje voze, a do 2025. godine ovaj će grad ponuditi toliko alternativnih rješenja prijevoza da smatraju kako građani više ni neće željeti posjedovati automobil. Već sada su stanovnici Helsinkija uvelike promijenili navike – hodaju puno više nego u prošlosti, a i bicikli i javni prijevoz su preferirani oblik transporta.
Helsinki
Barcelona - automobili s dizelskim motorima plaćaju namet kako bi ušli u grad
Barcelona ima zanimljiv pristup ekološkim izazovima kojem se okrenula zbog klimatskih promjena. U ovom gradu niču tzv. superkvartovi u kojima se smanjuje promet automobilima, sužavaju ulice kako bi se zasadilo više biljaka i kreiralo više mjesta za predah i šetnju, a neka raskrižja su postala dječja igrališta. Pionir je naselje u Poblenou, a i drugi dijelovi grada počinju pratiti ovaj primjer. Stanovnici ovog kvarta više borave na otvorenom, uglavnom koriste bicikle kao prijevozno sredstvo i dišu čišći zrak. Ponukan ovim uspjehom, grad se odlučio na proširenje projekta pri čemu će dodatnih 15 kilometara naselja transformirati u superkvart. Još četiri slična naselja su u planu, a građani ih odlično prihvaćaju i žele ondje živjeti. Cijeli se grad deklarira kao zona s niskom emisijom ispušnih plinova budući da automobili s dizelskim motorima sada moraju plaćati namet kako bi ušli u grad. Vlasti su se na to odlučile budući da stotine stanovnika prerano umiru upravo zbog zagađenja zraka.
Barcelona
Gent, Belgija - u godinu dana broj osoba koje koriste bicikle porastao je za 25 posto
Do nedavno, povijesni centar ovog belgijskog grada je toliko bio zagušen automobilima da nitko nije želio sjediti vani, pa su kafići ukinuli terase. Ipak, 2017. grad se gotovo preko noći promijenio. Automobili su istisnuti iz središta grada koji je u potpunosti postao pješačka zona, a promet se preselio na prsten oko središta grada. Unutar samo jedne godine broj osoba koje koriste bicikle porastao je za 25 posto. Dostavne kompanije također koriste električne bicikle za dostavu paketa. I ovdje se zagađenje zraka smanjilo, a ulice su oživjele i sve je više građana koji uživaju u aktivnostima na otvorenom. Kao u stara dobra vremena, mnogi iznose stolice na ulice i ondje razgovaraju ili jednostavno sjede. Sve se više djece igra na ulicama, a građani su povezaniji jer se naprosto više susreću.
Gent, Belgija
Oslo - zanimljiv primjer kako ekološke mjere utječu na potrošnju
U Oslu se sustavno ukidaju parkirna mjesta u i u posljednjih nekoliko godina nestalo ih je više stotina. Paralelno, uvode se sustavi dijeljenja i posudbe bicikala i uređuju mreže biciklističkih staza. Ovaj grad izravno ne zabranjuje automobile, ali kreira uvjete da ih sve manje građana ima potrebu koristiti. Istraživanja pokazuju da sada pješaci sve više koriste usluge u centru grada, čak 43 posto više ljudi dolazi u centar kako bi se družili. Iako se trgovine u cijelom gradu muče jer građani sve više imaju naviku kupovati online, one u centru grada imaju i bolji promet nego prije. Također, trgovine i lokali u ulicama gdje su parkirna mjesta zamijenjena biciklističkim stazama imaju više kupaca.
Oslo
HEP je do sada pod brendom ELEN na području Grada Zagreba i svih 20 županija pustio u rad 300 punionica za električne automobile. HEP se mijenja na zeleno, možeš i ti! Više saznaj ovdje.
