Dok se i dalje čeka reakcija od Europske Unije, od azbesta su sagrađeni još mnogi krovovi, no od njega mogu biti i fasade, izolacija... Na državnoj razini nema projekta uklanjanja azbesta, a nejasno je i gdje se odbacuje.
"Želimo osvijestiti ljude da azbest još postoji, a na njegove opasnosti upozoravamo od 2012.", rekao je Nenad Maljković, predsjednik udruge Moj otok. U Velikoj Gorici govorio je o opasnostima azbesta od kojeg su najčešće napravljene ploče na krovovima i fasadama. No azbesta ima i u cijevima, poput ventilacijskih ili vodovodnih.
Što je azbest stariji, to je opasniji!
"To je bila 109. prezentacija u pet godina. Od toga su dva predavanja bila u Crnoj Gori", dodao je Nenad Maljković.
Zadovoljan je jer su promijenili svijest ljudi i potaknuli ih da uklone azbest iz svoje okoline. Udrugu Moj otok osnovali su na Krku i najprije tamo pokrenuli akciju “Moja Hrvatska bez azbesta!”. Već te prve godine na Krku su u tri mjeseca zamijenili 200 krovova. Svijest o zdravijoj okolini bez kancerogenog azbesta proširili su Hrvatskom.
"Azbest, što je stariji, više se trusi, raznosi ga vjetar i opasniji je", upozorava.
Organizirajući predavanja i akcije zamjene krovova uspjeli su dogovoriti i popuste kod proizvođača crijepa ili za druge vrsta pokrova.
Nebulozna ulaganja u nepotrebne projekte dok azbest prijeti životima
Do 31. srpnja 2016. za zbrinjavanje azbesta bila je zadužena država, a od 5. kolovoza prebacili su to na lokalnu vlast.
"Radovima na krovovima potaknuli smo i gospodarstvo tog kraja jer su radili lokalni krovopokrivači, tesari, prijevoznici...", napominje.
Osim popusta proizvođača, odnosno sponzora, novac su davali i sakupljači azbesta.
"Sponzori su pokrivali između 16 i 32 kune po četvornome metru. Uz poticaje Grada ili Općine, kao na primjer na Krku, mogao se dobiti novi pokrov za stari. Trebalo je platiti samo radove i materijal", pojašnjava Maljković.
"Fond za zaštitu okoliša nema novca i više ne plaćaju sakupljačima za zbrinjavanje azbesta. Nema novca za zdravlje, za uklanjanje azbesta, a ministar je najavio da će subvencionirati kupnju električnih automobila. Je li važnije sačuvati ljudski život ili poboljšati energetsku učinkovitost", pita se Maljković.
Međutim, na stranicama Fonda navedeno je da se iščekuje odluka Europske unije o sufinanciranju uklanjanja azbesta za sljedeću godinu i da se projekt nastavlja.
"Trenutačno sve ovisi o lokalnoj samoupravi. Našoj akciji se tijekom ovih godina priključilo devedesetak gradova i općina. Oni koji imaju imaju više novca, njih četrdesetak sufinanciraju ili su pomagali zamjenu azbesta na krovovima ili fasadama u minimalnom iznosu od 30 posto. Na Krku su to Krk, Punat i Baška, a prije je i Vrbnik. Daju i Poreč te niz gradova i općina u Istri te Bjelovar, Čazma...", rekao je Maljković.
"Trebalo bi doraditi taj Pravilnik, jer u jednom članku piše da zbrinjavanje azbesta plaća Fond, a u drugom da je za to zadužena lokalna samouprava", napominje.
Pita se gdje sad završava azbest s krovova.
"Novi list je objavio da su na području Rijeke 2014. zbrinuli 49 tona azbesta, 81 tonu 2015., a lani 31 tonu", govori.
Napominje da gradovi i općine što prije trebaju popisati sva mjesta na kojima se odbacuje opasan azbest.
Gradovi i općine sami financiraju uklanjanje azbesta
Do 31. srpnja 2016. za zbrinjavanje azbesta bila je zadužena država, a od 5. kolovoza prebacili su to na lokalnu vlast prema Pravilniku o građevinskom otpadu i otpadu koji sadrži azbest. No gradovi i općine za to nemaju novca pa azbest opet završi i u prirodi, a o tome im javljaju i stranci.
