Klimatske promjene dovele su do dvostruko većih izgleda za pojavu obilnih kiša poput onih koje su prouzročile razorne poplave u srednjoj Europi ovog mjeseca, navodi se u izvješću objavljenom u srijedu u kojem autori pozivaju političare da djeluju kako bi zaustavili globalno zatopljenje.
U najgoroj poplavi koja je pogodila središnju Europu u najmanje dva desetljeća poginulo je 24 ljudi, zgrade su oštećene, mostovi srušeni, a šteta se procjenjuje u milijardama dolara.
Izvješće World Weather Attributiona, međunarodne skupine znanstvenika koja proučava učinke klimatskih promjena na ekstremne vremenske prilike, pokazalo je da su četverodnevne oborine koje je donijela oluja Boris bile najveće ikada zabilježene u središnjoj Europi.
Rečeno je da su klimatske promjene učinile takve kiše barem dvostruko vjerojatnijima i sedam posto jačima.
"Ove poplave naglašavaju razorne rezultate zagrijavanja uzrokovanog fosilnim gorivima. Sve dok se nafta, plin i ugljen ne zamijene obnovljivom energijom, oluje poput Borisa uzrokovat će još jače oborine, izazivajući poplave koje paraliziraju gospodarstvo", izjavila je Joyce Kimutai, koautorica studije i istraživačica na Grantham institutu pri Imperial koledžu u Londonu.
Iako je kombinacija vremenskih obrazaca oluje Boris - hladnog zraka u Alpama i vrlo toplog zraka iznad Sredozemnog i Crnog mora - neuobičajena, izvješće pokazuje da su klimatske promjene učinile takve oluje intenzivnijima i vjerojatnijima.
Prema izvješću, očekuje se da će se takva oluja pojaviti u prosjeku jednom svakih 100 do 300 godina u današnjoj klimi, toplijoj 1,3 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Međutim, rečeno je da će takve oluje rezultirati s najmanje 5 posto više kiše i događati se oko 50 posto češće nego sada ako zagrijavanje u odnosu na predindustrijsko razdoblje dosegne 2 stupnja Celzija, što se očekuje u 2050-ima.
