Jedan od ključnih nalaza Svjetskog izvješća o sreći, jest da dobronamjernost u svijetu raste unatoč razornim gubicima i rastućoj neizvjestnosti.
UN-ova publikacija u sklopu Mreže rješenja za održivi razvoj, Svjetski izvještaj o sreći, i ove se godine oslonilo na podatke globalnog istraživanja ljudi u oko 150 zemalja. Obilježavajući svoju 10. godišnjicu, izvješće se bavi srećom u cijelom svijetu, odnosno najsretnijim nacijama, onima na samom dnu ljestvice sreće, a isto tako i čimbenicima koji vode ka većoj sreći.
Nakon dvije godine pandemije, izvješće je pokazalo nešto neočekivano. "Veliko je iznenađenje bilo da je globalno, na nekoordiniran način, došlo do vrlo velikog povećanja u sva tri oblika dobronamjernosti kojima se bavi Gallup World Poll", rekao je John Helliwell, jedan od tri pokretača izvješća, za CNN Travel.
Doniranje u dobrotvorne svrhe, pomoć strancima i volontiranje tri su oblika dobronamjernosti koja su u porastu. Najviše je porasla pomoć strancima u svim regijama svijeta u odnosu na godine prije pandemije. Globalni prosjek triju oblika dobronamjernosti skočio je za oko 25 % u 2021. u usporedbi s razinama prije pandemije, navodi se u izvješću. A dobronamjernost je sada potrebnija više nego ikada za vrijeme ruske invazije na Ukrajinu koja svakako ima utjecaj na sreću.
Nordijske nacije su najsretnije
Petu godinu zaredom, Finska je najsretnija zemlja na svijetu, a njezini susjedi Danska, Norveška, Švedska i Island vrlo dobro ocjenjuju mjere koje izvješće koristi za objašnjenje svojih nalaza, a to su očekivano trajanje zdravog života, BDP po glavi stanovnika, socijalna potpora u teškim vremenima, niska korupcija i visoko društveno povjerenje, velikodušnost u zajednici u kojoj se ljudi brinu jedni o drugima i sloboda donošenja ključnih životnih odluka. Prema izvješću najsretnije zemlje svijeta su:
- Finska
- Danska
- Island
- Švicarska
- Nizozemska
- Luksemburg
- Švedska
- Norveška
- Izrael
- Novi Zeland
- Austrija
- Australija
- Irska
- Njemačka
- Kanada
- Sjedinjene Američke Države
- Ujedinjeno Kraljevstvo
- Češka
- Belgija
- Francuska
Hrvatska se na ovom popisu našla na 47. mjestu.
U teškim vremenima, mladi su manje sretni od starijih
Još jedna svjetla točka izvješća jest da su se stres i briga smanjili u drugoj godini pandemije. Iako su ta dva čimbenika porasla za 4 % 2021. u odnosu na vrijeme prije pandemije, opet su manji nego što su bili početkom pandemije kada su porasli za 8 %. "Mislim da je dio toga to što su ljudi znali malo više s čime se bave u drugoj godini, čak i ako je bilo novih iznenađenja", rekao je Helliwell.
Prosječne procjene života ostale su otporne tijekom pandemije, s negativnim i pozitivnim utjecajima koji su se međusobno nadoknađivali, navodi se u izvješću. "Za mlade je zadovoljstvo životom opalo, dok je za one starije od 60 godina poraslo, uz malu ukupnu promjenu", navodi se u izvješću. Helliwell priznaje da postoji osjećaj da krize donose najbolje ili najgore u društvima. Dodaje kako su ljudi inače pesimistični u vezi društva u kojem žive i pokazivanju dobre volje, ali njihovo mišljenje se mijenja kada vide da drugi pozitivno reagiraju kako bi pomogli drugima. Zbog toga imaju više povjerenja u druge i život općenito jer ljudi surađuju u teškim trenucima.
Rat utječe na sreću
Izmjenjivanje pozitivnih i negativnih utjecaja uvelike se odnosi i na situaciju u Ukrajini, ali Helliwell smatra da će zajednički rad u određenoj mjeri pomoći. Učinci koje će rat imati na sveukupnu sreću u Rusiji posebno su nejasni jer vladina cenzura iskrivljuje informacije koje bi mogle poslužiti za procjenu života.
Istraživanja na kojima se temeljila ovogodišnja ljestvica sreće provedena su prije ruske invazije. Ukrajina i Rusija spadaju u donju polovicu ovogodišnje svjetske ljestvice za sreću, Ukrajina na 98., a Rusija na 80. mjestu. Na 146. mjestu, Afganistan je na samom dnu ljestvice kao "oštar podsjetnik na materijalnu i nematerijalnu štetu koju rat nanosi svojim brojnim žrtvama", rekao je Jan-Emmanuel De Neve, drugi urednik izvješća.
Trenutni rat koji bjesni u Ukrajini znači da bi se i sreća u drugim dijelovima svijeta mogla promijeniti. "Moguće je da se neki ljudi osjećaju sretnima što nisu u središtu rata ili se suosjećaju s žrtvama kad svaki dan na svojim televizijskim ekranima vide što rat može učiniti životima ljudi koji nemaju nikakve veze s ratom i ne žele ga", rekao je Helliwell.
