Powered by:
Mnoge zemlje napravile su velike korake ka održivom životu te smanjenju ugljičnog otiska. No koji su to svjetski gradovi koje nazivaju danas eco-friendly. Napravljena je lista gradova koji provode sjajne projekte primjenjujući održivost i time čine naš Planet zelenijim mjestom. U nastavku navodimo najzelenije gradove svijeta
Kopenhagen, Danska
Britanski Telegraph proglasio je Kopenhagen najzelenijim gradom na svijetu za što postoji više razloga. Naime, svi njihovi autobusi u javnom prijevozu koriste električnu energiju. Velik broj njihovih cesta prilagođen je vožnji električnim biciklima, koje se može nabaviti po vrlo prigodnoj cijeni. Većina njihovih hotela posjeduje eko certifikat kao potvrdu da slijede najviše standarde korištenja održive energije, hrane i dizajna. Mnogi njihovi restorani prodaju hranu spravljenu od organskih sastojaka i posjeduju uređaje u kojima možete reciklirati materijale i za to dobiti novac. Kopenhagen se nada da će postati ugljično neutralan do 2025., u što uopće ne treba sumnjati.
Zurich, Švicarska
Ovaj se grad svrstava u sam vrh gradova koji su “prijateljski” prema okolišu, odnosno vode brigu o njemu. Više od 80 % električne energije koju koriste dolazi iz obnovljivih izvora energije, a više do 40 % gradskog otpada se reciklira. Slično Kopenhagenu i kod njih više od 70 % hotela funkcionira održivo. Na ulicama ćete primijetiti mnoštvo bicikala koje možete koristiti besplatno. Iz ovoga grada mnogo se toga može naučiti i odličan je primjer na koji se mogu ugledati i ostali gradovi.
Više od 80 % električne energije koju koriste u Zurichu dolazi iz obnovljivih izvora energije
Bristol, Velika Britanija
Bristol je prvi britanski grad kojeg su nazvali Europskom zelenom prijestolnicom. Ova se nagrada dodjeljuje gradu za njegov trud u savladavanju urbanih izazova na području zaštite okoliša. Ujedno je i ekološki najprihvatljiviji grad. Osim visoke kvalitete zraka može se pohvaliti i velikim brojem biciklista. Njegovi stanovnici kompostiraju čak 47 % kućnog otpada što je još jedan razlog za ponos. Isto tako, troše manje od 3,000 kWh plina godišnje.
London, Velika Britanija
Čak 3000 zelenih površina i parkova, što je gotovo 40 % površine Londona razlog su što je i ovaj grad proglašen ekološki prihvatljivim. Index IESE Cities in Motion dodijelio mu je prvo mjesto u toj kategoriji. London se nada da će u potpunosti prestati s
emisijom stakleničkih plinova do 2050. Trenutno investiraju u hibridne autobuse koje pokreće električna struja i vjeruju da će uspjeti u svome cilju da do 2037. svih 9200 autobusa prestane s emitiranjem štetnih plinova.
San Francisco, SAD
Posljednjih je godina eko revolucija potpuno transformirala zajednicu San Francisca. Recikliraju oko 77 % otpada, a ovaj je grad prvi u Americi zabranio korištenje plastike. Od 10.000 kuća, čak 13,8 % koristi solarnu energiju, a ukupan broj u SAD-u se udvostručio. San Francisco je grad kojim možete putovati bez automobila i uživati u ovom održivom okruženju.
Posljednjih je godina eko revolucija potpuno transformirala zajednicu San Francisca
Grad New York, New York
Ma koliko neobično zvučalo, grad New York isto je pronašao svoje mjesto među vodećim ekološki prihvatljivim gradovima svijeta. Više stambenih naselja izgrađeno je vodeći računa o štednji grijanja i vode. Mnogi u ovome gradu voze automobile s niskom emisijom plinova, a i poslovanje sve više usvaja održive načine. Vrlo je popularno i urbano vrtlarenje. Ljudi na balkonima i terasama uređuju male vrtove, a neki to čine i u stanovima i zgradama. New York je postao vodeći u nastojanjima da poveća stupanj održivosti u SAD-u.
Paris, Francuska
Po ovome gradu nazvana je i međunarodna povelja o klimatskim promjenama pa je i očekivano da se Pariz smatra ekološki prihvatljivim. Zabilježen je pad emisije stakleničkih plinova od 9.2 % u razdoblju od 2004. do 2014. Nastavlja se primjena inicijativa koje potiču na održivu mobilnost i pomažu u kreiranju još održivijeg grada.
Tokio, Japan
Ponosni su na činjenicu da je električna energija koja se koristila na Olimpijskim igrama stizala u potpunosti iz obnovljivih izvora. U gradu se nadaju da će do 2020. godine 50 % automobila imati nultu stopu emisije stakleničkih plinova. Tokio isto tako planira korištenje obnovljivih izvora energije za 30 % grada, a i dalje su vodeći jer imaju javni prijevoz s najmanjom emisijom ugljičnog otiska na svijetu.
Reykjavik, Island
Pravo bogatstvo hidroelektričnih i prirodnih geotermalnih izvora ono je čime se ovaj grad ponosi, a zahvaljujući tome cijeli grad može se napajati iz obnovljivih izvora energije uz male troškove. Većina struje Reykjavika dolazi iz hidroelektrana izgrađenih na ledenjačkim rijekama. Grad koristi vruće izvore, gejzire i ostale prirodne izvore topline za zagrijavanje zgrada. To je definitivno primjer grada koji koristi sve resurse koji su mu na raspolaganju kako bi stvorio zeleniju zajednicu.
Većina struje Reykjavika dolazi iz hidroelektrana izgrađenih na ledenjačkim rijekama
Berlin, Njemačka
Više od 30 % Berlina prekriveno je zelenim površinama i šumama. Stanovnici Berlina sve više voze bicikle ili se koriste javnim prijevozom. Isto tako, sve se češće odlučuju na izradu vlastite odjeće ili namještaja na radionicama tipa “Sam svoj majstor” nego što kupuju novu odjeću. Berlin tek kreće prema ispunjavanju svog punog, ekološki prihvatljivog potencijala.
Stockholm, Švedska
Stockholm se nada da će prestati koristiti fosilna goriva do 2040. zahvaljujući bio gorivu koje dobivaju iz otpadnih voda. Može se nabaviti na benzinskim pumpama, a često ga koriste za automobile i taksije. U planu im je isto tako koristiti već iskorištenu toplinu sa stadiona za zagrijavanje trgovina, restorana i kuća.
Singapur
Napori stanovnika ovoga grada doveli su ih do titule ekološki najprihvatljivijeg grada u Aziji, a želja im je postati najekološkiji grad na svijetu. Singapuru je cilj ozeleniti 80 % zgrada do 2030. Gotovo 40 % vode dolazi od već korištene vode koja se pročišćava i prerađuje. Hoće li im, zahvaljujući brojnim eko inovacijama, uspjeti zauzeti prvo mjesto na svijetu tek će se vidjeti, no poznavajući njihovu upornost i marljivost izgleda vrlo realno.
Ljubljana, Slovenija
Među ekološki visokorazvijenim zemljama našla se i susjedna Slovenija i njezin glavni grad Ljubljana. U njemu je održivost način života i način razmišljanja, a posebno je razvijen na području “zelene mobilnosti” i održivog urbanog planiranja. Mnogima je bicikl prvi odabir, a ovaj je grad poznat po svojoj Stazi sjećanja i prijateljstva, popularno nazvanoj POT. Taj raj za bicikliste, trkače i pješake dug je 40 km a uz nju je zasađeno 7000 stabala.
Među ekološki visokorazvijenim zemljama našla se i susjedna Slovenija
Montevideo, Urugvaj
Njihova strategija održivosti usmjerena je na zaštitu prirodnih ekosustava i ruralnih područja. Urugvaj dobiva više od 85 % električne energije putem obnovljivih izvora energije.
Vancouver, Kanada
Proglašen je trećim najzelenijim gradom na svijetu, a Kanađani su postavili vrlo visoke i ambiciozne ciljeve od kojih je jedan u potpunosti prestati zagađivati atmosferu do 2040. Jeste li znali da imaju najmanju emisiju stakleničkih plinova po stanovniku u sjevernoj Americi? Brinu o izgradnji pa je njihov zahtjev da sve zgrade budu ugljično neutralne i da se smanji potrošnja energije za 20 %. Ciljevi za ovu godinu su im i posaditi 15.000 stabala i da svaka osoba živi najviše pet minuta udaljena od neke zelene površine.
Beč, Austrija
Više od pola Beča zapravo su zelene površine. Grad ima 2000 parkova namijenjenih rekreaciji. Čak 30 % energije dolazi im iz obnovljivih izvora.
Grenoble, Francuska
Može se pohvaliti prestižnom titulom Europske Zelene Prijestolnice za 2022. godinu. Smanjili su emisiju stakleničkih plinova za 25 %, a do 2030. očekuju smanjenje od 50 %. Do 2022. žele da energija koja se koristi u domaćinstvima bude u potpunosti iz obnovljivih izvora. Isto tako do sljedeće godine planiraju sve gradske autobuse koji koriste dizel zamijeniti čistom energijom.
Naš partner projekta, HEP, mijenja se na zeleno, možeš i ti! Realizacija obnovljivog scenarija Hrvatske elektroprivrede rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje do 2030. godine. Više saznaj ovdje!
