Medicinska istraživanja otkrivaju kako su djeca puno osjetljivija od odraslih kada je u pitanju utjecaj okoliša i toksina na zdravlje.
Kako djeca većinu vremena, pogotovo novorođenčad i dojenčad, provode u zatvorenom, važno je spriječiti negativna utjecaj koji prašina, vlaga i toksini mogu imati na njihovo zdravlje. Iako toksini ugrožavaju zdravlje svih, dojenčad i djeca posebno su osjetljivi na njih jer njihov organizam još uvijek nije razvio obrambeni sustav.
Djeca udišu više onečišćenja iz zraka po jedinici tjelesne težine od odraslih osoba
Američka EPA (Agencija za zaštitu okoliša) procjenjuje da razina onečišćenja zraka u unutrašnjosti može biti dva do pet puta veća od onečišćenja na otvorenom. Veliki problem je i taj da je u današnjim energetski učinkovitim kućama prirodna ventilacija svedena na minimum pa nema protoka svježeg zraka.
Djeca udišu više onečišćenja iz zraka po jedinici tjelesne težine od odraslih osoba. Isto tako, zagađeni zrak ima veći utjecaj na djecu jer se njihova pluća i sustavi eliminacije štetnih tvari još uvijek razvijaju. Kad organizam djeteta postane preopterećen, ne može se nositi s većom količinom toksina. Tada se javlja reakcija na izloženost novom tepihu, boji, materijalu za čišćenje, madracu i namještaju, prašini, plijesni ili peludi u dječjoj sobi. Procjenjuje se da više od 40 milijuna ljudi pati od neke vrste bolesti zbog alergijskih ili toksičnih reakcija na različite tvari u njihovom okruženju.
Loš zrak u dječjoj sobi može uzrokovati simptome kao što su kašalj, kihanje, suzne oči, začepljen nos, glavobolja, umor, vrtoglavica i poteškoće s disanjem. Alergeni, duhanski dim i izloženost toksičnim materijalima mogu izazvati simptome astme ili pogoršati postojeće simptome.
Djeca će obožavati ove smart prozore
Vodena para se nastanjuje na hladnim površinama
Čestice ili plinovi koji se nalaze u kućanstvu dolaze iz raznih izvora. U zraku se mogu akumulirati različiti zagađivači - većinom izdahnuti ugljični dioksid, sveprisutna prašina i grinje, pa čak i spore plijesni. Ako kućanstvu postoje i pušači, otrovne tvari, koje se nakupljaju u kućnom namještaju, mogu se aktivirati u bilo koje doba. Isto tako, izdahnuti zrak i neprimjetan proces znojenja uzrokuju povećanje vlage u zraku. Vodena para se nastanjuje na hladnim površinama, poput prozora ili kuteva dječje sobe. Takve vlažne površine predstavljaju hranjive tvari za grinje koje mogu uzrokovati pojavu alergija. Zbog toga duži boravak u prostoriji koja ima lošu ventilaciju može biti itekako štetan. Osim pospanosti, glavobolje, vrtoglavice, loše koncentracije, osjećaja slabosti, mučnine i općeg umora, veća je mogućnost pojave osjećaja nelagode, iritacije očiju ili dišnih puteva, pa čak i srčane aritmije.
Zbog toga je postojanje dobre ventilacije ključno za uklanjanje vlage iz kuće. Prozračivanje sobe u kojoj djeca spavaju je jako važno. Poznato je da se tijekom spavanja organizam regenerira, a kada djeca noću spavaju njihovo tijelo pada u režim dubokog sna u kojem se imunološki sustav pokušava riješiti nečistoće. Detoksikacija organizma je puno teža ako u dječjoj sobi postoji dodatno opterećenje toksinima iz zraka.
Dobro je da bebe i djeca spavaju na organskom madracu
Koža djece je propusnija za određene toksine te su ona više izložena zagađivačima na podu dok se igraju i uče puzati te istražuju nove predmete stavljajući ih u usta. Najčešće otkrivene toksične tvari u dječjoj sobi su olovo, pesticidi koji se donose na cipelama, plijesan i drugi alergena. Također su štetni hlapljivi organski spojevi (VOC) poput formaldehida koji se ispušta iz boje za zidove, mnogih građevinskih materijala i usporivača plamena na tkaninama i madracima poznatim kao retardanti.
Zbog toga je presudno da bebe i djeca spavaju na organskom madracu koji ne ispušta plinove te se preporučuje zamijeniti sve madrace koji sadrže retardante, vinil, poliuretanske pjene i druge otrovne materijale. Osim toga, većina krevetnih posteljina, krevetića, kolijevka, stolova, ormara i polica se izrađuju od kompozitnih ili prešanih drvenih proizvoda koji emitiraju formaldehid ili sadrže lakove ili boje koje emitiraju toksine. Ako je moguće, bilo bi poželjno zamijeniti takav namještaj onim od čvrstog drva i prirodnih materijala. Tepih je još jedan materijal koji neprestano oslobađa zagađivače. Toksini iz proizvoda za čišćenje, proizvodi za osobnu njegu, plijesan, prašina, dlake kućnih ljubimaca i stare igračke u dječoj sobi također mogu predstavljati problem.
'Kada se plastika zagrijava, može doći do oslobađanja otrovnih para, tako da je potrebno paziti da plastične dječje igračke ne budu na izravnoj sunčevoj svjetlosti. Također, nemojte ostavljati plastične predmete na podu ako imate ugrađeno podno grijanje. U skladu s propisima EU-a, trebate odbaciti sve plastične igračke proizvedene prije 2007. godine jer je utvrđeno da sadržavaju zabranjene kemikalije.
Ako imate dovoljno prostora, razmislite o tome da se djeca igraju u drugoj prostoriji, a ne u svojoj sobi. Na taj način će se smanjiti količina potencijalno štetnih zagađivača u zraku', kaže dr. sc. Jasna Jelinek, ing.arh.
Idealni prozori su oni koji sami stvaraju zdravu klimu
Svježi zrak, zaštita od vlage, plijesni i drugih alergena te odgovarajuće razine svjetla i buke trebaju biti prioritetni pri osmišljavanju dizajna dječje sobe. Idealni su prozori koji automatizacijom stvaraju zdravu klimu u prostoru konstantno mjereći temperaturu, CO2 i vlagu. Automatizirana ventilacija prostora mogla bi tako riješiti probleme modernog čovjeka i zdravlja cijele obitelji s obzirom da istraživanja pokazuju da sami ne prozračujemo dovoljno.
Svakodnevnim boravkom na svježem zraku u svim godišnjim dobima, a posebno u zimskim mjesecima, djeca jačaju imunitet. Izlaganje svježem zraku ima pozitivan utjecaj na cjelokupan psihofizički razvoj djeteta. Sunce pomaže tijelu resorbirati kalcij, fosfor i vitamin D koji s u potrebni za rad i razvoj kostiju i zubi te jačanju cjelokupnog dječjeg imuniteta.
Upravo je dugotrajni boravak u zatvorenim i grijanim prostorijama u jesen i zimu, jedan od najčešćih uzroka bolesti dišnih puteva. Naime, suhi zrak, nastao uslijed prekomjernog grijanja, isušuje sluznicu dišnih putova i dolazi do zgušnjavanja sluzi. Nema protutijela, a trepetaljke (nosne dlačice) se slijepe i čišćenje sluznice prestaje, stoga ona postaje ranjiva. Zbog toga je potrebno i u zimskom periodu često prozračivati prostorije u kojima djeca borave, ali i paziti da djeca ne budu izložena propuhu.
Automatizirana ventilacija prostora mogla bi tako riješiti probleme modernog čovjeka i zdravlja cijele obitelji s obzirom da istraživanja pokazuju da sami ne prozračujemo dovoljno.
Odličan primjer modernog dizajna vrtića koji stavlja naglasak na boravak djece na svježem zraku je onaj u Tokiju koji je dizajnirao arhitekt Takaharu Tezuka. Riječ je o prostoru koji je većim dijelom godine uglavnom otvoren, a u video niže možete pogledati o čemu je riječ.
