Sir David Attenborough, ekološki aktivist i autor emisija o prirodi na BBC-u obratio se vodećim svjetskim čelnicima putem videoporuke na summitu G7 gdje su glavne teme bile borba protiv pandemije, zaštita klime i odnos prema Rusiji i Kini. Trodnevni summit koji je jučer završen održao se u zaljevu Carbis, Cornwall u Velikoj Britaniji.
Attenborough je rekao da već postoji znanje kako se možemo nositi s klimatskim promjenama, a da je ono što ne dostaje globalna volja da se to i učini. "Borba s klimatskim promjenama sada je više političko, nego znanstveno pitanje", rekao je Attenborough čelnicima sedam moćnih država.
"Potanko znamo što se događa s našim planetom i znamo što moramo učiniti tijekom ovog desetljeća", rekao je i pozvao čelnike da poduzmu hitne mjere kako bi se izbjegla ekološka katastrofa. Rekao je da je znanstveni odgovor na pandemiju COVID-19 pokazao koliko možemo zajednički postići kad je cilj jasan i hitan.
Zemlje G7 povećat će financijska izdvajanja za klimu te konačno održati obećanje o godišnjoj pomoći siromašnim zemljama od 100 milijardi američkih dolara, stoji u nacrtu deklaracije u kojoj, kako tvrde aktivisti za klimu, nedostaju čvrsta obećanja u gotovini.
“Potvrđujemo kao kolektivni cilj razvijenih zemalja mobiliziranje 100 milijardi dolara godišnje do 2025. iz javnih i privatnih izvora”, stoji u zajedničkom priopćenju sedam najrazvijenijih ekonomija svijeta. Da bi se ostvario taj “kolektivni cilj” svaka članica G7 povećat će financijska izdvajanja za klimu na globalnoj razini za navedeno razdoblje, navodi se.
Iznos od 100 milijardi godišnje siromašnim zemljama trebao bi im pomoći u smanjenju emisije ugljičnog dioksida i borbi protiv globalnog zatopljenja, no aktivisti podsjećaju da su to još uvijek prazna obećanja. Skupine za klimu koje su vidjele nacrt priopćenja tvrde da nedostaju jasno navedeni iznosi povećanih izdvajanja, piše HINA.
Neke ekološke udruge nisu impresionirane završnom deklaracijom, među njima Catherine Pettengell, direktorica mreže Climate Action Network, koja smatra da G7 nije nije odgovorio na povećane potrebe.
"Razvijene zemlje dogovorile su 2009. u Ujedinjenim narodima da će pridonijeti 100 milijarda svake godine do 2020. za ugrožene siromašne zemlje od kojih se mnoge bore s rastom razine mora, olujama i sušama koje su se pogoršale zbog klimatskih promjena. Taj cilj nije ispunjen, a djelomice je tome pridonijela i pandemija pa je britanska vlada odgodila za kraj godine UN-ovu konferenciju o klimi COP26. Prema nacrtu deklaracije G7 smatra da bi 2021. trebala biti “prekretnica za planet” i ubrzati napore za smanjenje emisija stakleničkih plinova. No u nacrtu nema pojedinosti o tome kako misle uspjeti u rezanju emisija stakleničkih plinova, nema specifičnih mjera kako misle postupno istisnuti energiju ugljena i prijeći na električna vozila. Pettengell smatra ohrabrujućim što lideri priznaju važnost klimatskih promjena no njihove riječi moraju biti praćene specifičnom akcijom rezanja subvencija za razvoj fosilnih goriva i moraju okončati ulaganja u projekte kao što su nova naftna i polinska polja, rekla je", piše HINA.
