Potrebno je između 100 i 1000 godina da se plastične vrećice raspadnu, 80 do 200 godina za aluminijske limenke, a samo jedna pamučna majica prilikom svoje izrade može nas 'koštati' čak 3000 litara vode.
Mnogo je stvari na koje možemo utjecati i koje možemo promijeniti, ne samo zbog nas samih, već zbog biljaka i životinja s kojima također dijelimo ovu zemlju.
Ljudski utjecaj na prirodu je golem
Nerazgrađeni otpad koji ljudi proizvedu može biti štetan iz više razloga i na više načina. On može blokirati protok vode, utjecati na poplave, promicati širenje bolesti i slično. Plastične vrećice na vrhu su popisa stvari koje bi trebali izbjegavati. Globalno, ljudi još uvijek stvaraju ogromnu količinu otpada svakoga dana. Samo 2016. godine bilo je 242 milijuna tona plastičnog otpada.
Spomenuta količina otpada nije opasna samo za naše zdravlje, već i za morski život. "Otoci smeća“ koje smo stvorili mogu biti duboki i do 30 metara, a njihovo postojanje ugrožava sigurnost i život mnogih stanovnika oceana i mora.
Koristimo životinje zbog svoje taštine
Iako su dostupne umjetne i alternativne verzije krzna, svake godine ljudi ubiju bezbroj životinja koje su ponekad uzgajane samo iz tog razloga. No, maleni korak prema naprijed jest postojanje tvrtke koja se trudi riješiti problem globalne potrošnje krzna stvaranjem umjetnog krzna od recikliranih boca.
Tvornice zagađuju zrak koji dišemo
Dio našeg svakodnevnog života odnosi se na udisanje onečišćenog zraka koji nastaje zbog ispušnih plinova iz automobila te zbog emisija raznih industrija. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava kako upravo dim iz automobila može naštetiti ljudskom respiratornom sustavu te se može povezati s karcinomom pluća.
No, dobra vijest jest da je 2018. godine održana prva Globalna konferencija o onečišćenju zraka i zdravlju koja je pomogla u borbi protiv onečišćenja zraka. Predloženo je bilo čak 25 rješenja, poput poboljšanja emisijskih standarda i prelaska na obnovljive izvore energije. To bi moglo imati ogroman utjecaj na razine onečišćenja zraka u budućnosti pomažući ih smanjenju.
Ljudska pohlepa sada doseže i do najvećih dubina
Studija o duboko morskom ekosustavu sugerira da ribolov uz pomoć koća sada utječe i na morsko dno i kanjone na dubinama većima od 2000 metara. Netaknuti kanjoni sada su pod utjecajem ljudi zbog poboljšane tehnologije ribolova pomoću koje se može pristupiti do sada netaknutim dijelovima prirode.
Jedna fotografija može nam pokazati sve nejednakosti u svijetu
Mnogi ljudi širom svijeta nemaju dom i gladuju zbog siromaštva. Studije pokazuju da skoro jedna od dvije osobe preživi s manje od 5,50 dolara dnevno (oko 38 kuna). Studija također navodi i kako je oko 150 milijuna beskućnika u cijelom svijetu, što je oko 2 % svjetske populacije.
To je veoma velik i zapanjujuć broj. Međutim, postoje neke stvari koje možeš i ti sama učiniti u svojoj lokalnoj zajednici kako bi podržala druge. Na primjer, stvaranje organizirane grupe koja bi pomogla mnogim ljudima kojima je potrebna pomoć unutar zajednice.
San Francisco summed up in one photo from r/UrbanHell
Sve češće kupujemo, u trgovinama, ali i online
Istraživanje u Europi i Aziji otkrilo je da mnogi od nas kupuju više odjeće nego što je potrebno, a potražnja za tkaninama i dalje raste. To je loša vijest jer izrada odjeće ima loš utjecaj na okoliš. Za izradu tkanina, na primjer pamuka, koristi se ogromna količina resursa - samo za izradu jedne pamučne majice potrebno je čak 3000 litara vode (10000 litara vode potrebno je za proizvodnju jednog kilograma pamuka).
Ljudi ne vide dalje od tehnologije, mobitela i televizije
Ponekad možda provodiš više vremena gledajući emisije na televiziji ili odlaskom na omiljene društvene mreže nego što misliš. Studija pokazuju da čovjek pogleda oko 1.248 sati televizije svake godine. To znači da si možda isključena iz vanjskoga svijeta i svoj život i um ispunjavaš isključivo onim što je na televiziji ili društvenim mrežama.
Društvene mreže uveliko utječu i na ljudsko samopouzdanje
Jedno istraživanje sugerira da društveni mediji mogu negativno utjecati na žensku predodžbu o "savršenom tijelu", dok nam druga govori kako društveni mediji imaju najviše utjecaja na to kako se žene osjećaju prema svom tijelu. Nerealne slike ponekad donose nerealnu viziju onoga što želiš u budućnosti. Zbog toga, neki ponekad imaju osjećaj manje vrijednosti jer nisu toliko nasmijani, kao osobe na slici, jer ne putuju toliko ili jer nemaju određenu odjeću koju netko promovira.
Jedna Zemlja nije dovoljna za sve resurs koje ljudi troše
Svake godine ljudi iskorištavaju sve resurse koje od Zemlje mogu uzeti. Prošla godina bila je najgora. Samo u 2019. godini, ljudi su uspjeli sve resurse potrošiti do kraja srpnja. U prenesenom značenju, jedna Zemlja nije dovoljna. Gotovo dvije Zemlje potrebne su nam trenutno kako bi ispunili razinu zahtjeva za resursima.
Drugi stanovnici Zemlje, zbog nas, gube svoja staništa
Ljudi imaju veliki utjecaj na život na Zemlji, posebno kada su u pitanju divlje životinje. Zbog porasta temperature led se na Arktiku otapa se prosječnom brzinom od 11,3 % po desetljeću, počevši od 1979. godine što je utjecalo na populaciju polarnih medvjeda. To znači da se polarni medvjedi bore s manje leda, odnosno sa smanjenim staništima te s većim udaljenostima koje moraju plivati da bi pronašli hranu.
Do sada je postignut ipak određen napredak
Dobra vijest je da pronalazimo načine za poboljšanje, odnosno smanjenje plastičnog otpada. Nadalje, tijekom posljednjih 20 godina, mnoge vrhunske modne kuće zabranile su korištenje krzna.
Kada je u pitanju onečišćenje zraka, postoji mnogo načina na koje svatko od nas može pomoći njegovom smanjenju malim izmjenama u načinu života. Nadalje, na Novom Zelandu je dobiven sudski postupak protiv iskorištavanja i miniranja morskog dna u svrhu rudarske industrije, što je veliki korak ka zaštiti osjetljivog morskog ekosustava od pretjerane potrošnje, a postoji i nekoliko stvari koje možemo učiniti da smanjimo potrošnju odjeće, poput doniranja, popravljanja ili ponovne upotrebe stare odjeće, umjesto kupovanja nove.
Poduzimaš li ti određene mjere vezane uz zaštitu okoliša?
