Dijeta 08. siječnja 2013.

Moja hrana, moj grijeh

Pizzau
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Kaže se da ovisnosti predstavljaju najteže bolesti današnjice i pritom se obično misli na alkoholizam, narkomaniju i pušenje. Do nedavno se ovisnost o hrani nije razmatrala kao ozbiljna znanstvena hipoteza, iako postoji jasna poveznica između debljine i emocionalnog prejedanja odnosno patološkog uživanja u prekomjernim količinama određenih vrsta namirnica

Sve je više dokaza da kognitivni, hedonistički i emocionalni procesi imaju važne uloge u unosu i potrošnji energije odnosno energetskoj ravnoteži koja igra važnu ulogu u pojavi debljine. Neki se znanstvenici danas već odvažuju i na korištenje pseudoznanstvenog termina „drogiranje“ hranom što može zvučati poprilično šokantno. U posljednjih pedeset godina „društvo obilja“ ozbiljno je ogrezlo u neprilično ponašanje za stolom, jedemo previše, posebice masne, slane i slatke hrane što je u potpunom neskladu s našim evolucijskim nasljeđem. Naše tijelo pohranjuje višak čuvajući ga za „crne dane“, međutim, takvih dana u našem modernom okružju uglavnom nema

Jednako opasna ovisnost

Prvi put nas je po tom pitanju ozbiljnije šokirao američki dokumentarni film Morgana Spurlocka „Super Size Me“ snimljen prije osam godina. Režiser i glavni glumac trideset je dana jeo isključivo hranu iz McDonald's-a u velikim količinama (približno dvostruko više od dnevnih potreba za energijom) što se negativno odrazilo na njegovo tijelo i psihu. Takvo ponašanje priskrbilo mu je 11 kilograma viška, povišeni kolesterol, nakupljanje masti u jetri, seksualnu disfunkciju i promjene raspoloženja.

Trebalo mu je čak 14 mjeseci da izgubi nakupljene kilograme. Kroz film se diskretno provukla i hipoteza o obliku ovisničkog ponašanja koji uzrokuje unos hrane takvog sastava, visokog sadržaja „loših“ masti i jednostavnih šećera. Upravo se ta vrsta hranjivih tvari danas veže uz djelovanje slično sredstvima ovisnosti, naime, hrana bogata zasićenim mastima i šećerima pokazuje potencijal za stvaranje ovisnosti slično kao što to čine konvencionalne droge, samo što je ova vrsta „droge“ široko dostupna i uglavnom se smatra neškodljivom.

Probleme liječimo hranom

Kada prejedanje postane kompulzivno i izvan kontrole može se klasificirati kao „ovisnost o hrani“, pojam koji nosi značajne kliničke i znanstvene kontroverze

Konzumiranje hrane za čovjeka predstavlja poseban užitak i, kada i koliko je to moguće, čovjek jede hranu koju voli, a izbjegava onu koja mu ne prija. Hranjenje je hedonističko iskustvo. Upravo stoga, prekomjeran unos hrane ili odabir specifičnih, umjetno proizvedenih namirnica povezuje se s ovisničkim ponašanjem. Iako je uzrok razvoja debljine multifaktorski, jasno je da prekomjeran unos hrane igra temeljnu ulogu.

Koncept ovisnosti je kompleksan, a taj proces uvijek uključuje kompulzivni uzorak korištenja neke tvari usprkos negativnim zdravstvenim i socijalnim posljedicama. Ovisnost o hrani ili točnije, ovisnost o određenim sastojcima hrane, može se opisati kao i druga ovisnička ponašanja. I hrana i droga tijekom vremena razvijaju toleranciju pa su potrebne veće količine da bi se postigla ili održala intoksikacija ili sitost.

Genetska predispozicija

Jasnoj poveznici između djelovanja hrane i droga doprinijela je i spoznaja kako se dijelovi mezolimbičkog dopaminskog sustava ili centra za ugodu aktiviraju unosom određenih vrsta hrane. Posebno je jasno utvrđen utjecaj na hipokampus, dio limbičkog sustava povezanog sa emocijama i dugoročnim pamćenjem. Potvrđen je i utjecaj hrane na neurotransmiter dopamin, koji čini sastavni dio sustava nagrađivanja. Endogeni opijati, još jedna skupina igrača u sustavu nagrađivanja, također se aktiviraju u prisustvu droge i hrane – posebice slatke hrane. 

Poznato je da svaka osoba koja je izložena drogi ne postaje ovisnik, a slično ne postaje svako tko je izložen visokokaloričnoj, masnoj i slatkoj hrani ovisnik o hrani ili emocionalni kompulzivni izjelica. Razlike u sklonosti mogu se djelomično pripisati genetskoj predispoziciji i adaptacijama mozga na prekomjerni unos. Podložnost tom poremećaju potječe i od nekih obilježja osobnosti, primjerice, pretile osobe osjetljivije su na nagradu i kažnjavanje i češće su impulzivne.

Za te osobe, pokretač unosa hrane nije tek fiziološki osjet gladi jer za njih ukusna hrana potiče ugodu i smanjuje bol slično kao druga sredstva ovisnosti. Također, istraživanja su pokazala kako se prekomjerne količine masne i slatke hrane koriste kao utjeha ili „lijek“ za negativna emocionalna stanja poput depresije, anksioznosti, usamljenosti, dosade, ljutnje ili međuljudskih konflikata.

Iz ovog teksta se vidi da ovisnost o hrani može biti problem kao i  bilo koja druga ovisnost. Zato jedi zdravu i ukusnu hranu kao što je curry od buče s kozicama čiji recept ti donosimo s portala gastro.hr

  • Avatar Zdrava1987
    Zdrava1987

    vala u 10-15 dana dozvolim sebi jednu kolu i pizzu. Naravno kada shvatis izbacis sve zivot secer, cokoladu itd..pa mora se covjek nekad "nagraditi"

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.