Lakto vegetarijanska dijeta je oblik prehrane koji, uz biljnu hranu, dozvoljava i unos mlijeka i mliječnih proizvoda, ali ne dozvoljava bilo kakav unos drugih namirnica životinjskog podrijetla poput mesa, peradi, ribe, morskih plodova i jaja.
Od tih namirnica konzumiraju se sirevi, a preporuka je da se tijekom provođenja dijete upotrebljavaju nemasni sirevi, poput svježeg kravljeg sireva. Iako dijeta dopušta unos mlijeka i mliječnih proizvoda koji djelomično zadovoljavaju dnevne potrebe na proteinima, većinu ipak treba unijeti u organizam pravilnom kombinacijom žitarica i mahunarki. Kombinacija poput prosa i slanutka ili kombinacija riže i graška dati će sve potrebne aminokiseline za građu stanica, pa se preporuča da se u barem jednom dnevnom obroku kombiniraju žitarice i mahunarke.
Dijeta je bogata žitaricama, i važno je upoznati se sa širokom lepezom žitarica kako bi se pravilno pristupilo ovom načinu prehrane. Žitarice poput riže, ječma, zobi, pšenice, raži, prosa, kukuruza ili palente dio su svakodnevne prehrane kao izvor ugljikohidrata i energije za dnevne aktivnosti.
Mlijeko je svakodnevno na jelovniku
Raznovrsnost povrća je jedna od kvaliteta ove dijete. Brokula, kelj, špinat, blitva, mrkva i sva egzotična povrća kao i voće je dobro došlo. Povrće se priprema na razne načine, kuha, pirja, peče i prži, ali je naglasak tijekom dijete na načinu pripreme hrane koji ne uključuje velik unos masnoća. Od masnoća upotrebljavaju se sve vrste ulja poput maslinovog, sezamovog i bućinog te mliječne masti; maslac i vrhnje. Mlijeko i mliječni proizvodi svakodnevno se nalaze na jelovniku; uz jutarnje žitarice, jogurt kao međuobrok ili čaša mlijeka prije spavanja i uz večeru.
Lakto vegetarijanci također će radije pojesti integralne i industrijski manje obrađene namirnice, te svježe sezonsko voće i povrće, iako ova dijeta ne isključuje jedenje zamrznutog i sušenog ili ukiseljenog povrća posebno u doba godine kada drugačije nije dostupno. Ipak, da bi se smršavilo na ovoj dijeti koja je u stvarnosti način prehrane, potrebno je pripaziti na dnevni kalorijski unos, izbjegavati prejedanje i konzumiranje slatkiša, grickalica i ostalih 'praznih kalorija'.
Kako bi se izbjegli napadaji gladi i prejedanje koje slijedi nakon toga, bitno je konzumirati barem tri obroka dnevno, sa preporukom da se doručak i ručak ne preskaču, dok je večera obrok koji se može zanemariti ako osoba nema jak osjećaj gladi.
Nedostaci
Ako se provodi 'na duge pruge' dijeta zahtijeva dodatnu edukaciju o prehrani, pravilnom kombiniranju namirnica i poznavanju nutritivnih vrijednosti namirnica.
Ako se konzumira premalo mlijeka i mliječnih proizvoda može se tijekom duge primjene ove dijete pojaviti manjak vitamina B12.
Također, manjak željeza je česta pojava jer se željezo iz biljnih izvora teže apsorbira u organizam, što se može uspješno riješiti edukacijom i redovitošću unosa namirnica bogatih željezom.
Mišljenje nutricionista
U lakto vegetarijanskoj dijeti često se događa da osobe konzumiraju veliku količinu masnih sireva jer su sve druge namirnice životinjskog podrijetla zabranjene, a takvo ponašanje, posebno tijekom provođenja dijete treba izbjegavati.
U lakto vegetarijanskoj dijeti treba pripaziti na pravilan unos proteina kombiniranjem žitarica i mahunarki kako bi se dobile sve esencijalne aminokiseline.
Takva dijeta dobar je način prevencije mnogih kroničnih bolesti poput bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa i nekih oblika karcinoma.
Dijetom se uspješno regulira probava čime se smanjuje mogućnost nastanka bolesti crijeva.
Prednosti
Lakto vegetarijanska dijeta kao i svaki oblik vegetarijanske dijete obiluje unosom voća i povrća što ima niz pogodnosti na zdravlje srca i krvnih žila (prevenciju nastanka visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola i triglicerida, infarkta miokarda, moždanog udara), prevenciju nastanka dijabetesa (osim u slučaju previsokog unosa jednostavnih ugljikohidrata koji se ipak u umjerenoj količini nalaze na meniju ove dijete), prevenciju razvoja karcinoma i jak imunološki sustav.
Napomena stručnjaka
U slučaju pojave manjka željeza potrebno je naglasak u prehrani staviti na namirnice bogate proteinima popu mahunarki, soje i njenih proizvoda (tofu, tempeh), redovito uzimati alge, orašaste plodove, sjemenke, zeleno povrće i tamno bobičasto voće te konzultirati se sa stručnjakom o nadopuni u obliku dodatka prehrani ili lijeka.
Također, vitaminsko-mineralni dodaci prehrani su preporučljivi kako bi se izbjegli spomenuti deficiti.
Primjer jelovnika
Doručak: kriška raženog kruha sa namazom od sira i zelene soje, jogurt
Ručak: juha od bundeve posuta bućinim sjemenkama, pečeni seitan sa pirjanim graškom, mrkvom i integralnom rižom, salata od mrkve i celera
Večera: zapečene punjene tikvice sa heljdom i slanutkom
