U Poliklinici Aviva održan je 12. Avivin Zdravljak, ovoga puta na temu "Masna bolest jetre – tiha epidemija modernog doba". Na panelu su Avivin stručnjaci i gosti govorili o tome kako reverzibilno utjecati na masnu bolest jetre.
Kako promjena životnih navika može utjecati na bolest masne jetre bila je samo jedna od tema razgovora novog izdanja Avivinog Zdravljaka koji se održao u Poliklinici Aviva, a o tome su govorili stručnjaci dr. sc. Darko Horvat, dr. med., spec. interne medicine, subspec. gastroenterologije i hepatologije, doc. dr. sc. Miloš Lalovac, spec. interne medicine, subspec. gastroenterologije i hepatologije te Edin Mehmedović, magistar kineziologije, osobni trener i trener u emisiji "Život na vagi". Uz Avivine stručnjake svoje iskustvo podijelila je Dunja Vorkapić, direktorica ljudskih resursa Arsano Medical Grupe, dok je moderatorica panela bila novinarka i urednica Edita Misirić Vrkljan.
Masna bolest jetre predstavlja jedno od najraširenijih kroničnih oboljenja današnjice, zahvaćajući približno 25 posto globalne populacije – uključujući i svakog četvrtog stanovnika Hrvatske. Globalna prevalencija bolesti masne jetre mogla bi porasti do čak 41,8 posto, napomenuo je dr. sc. Horvat. "Bolest masne jetre raste zbog nepridržavanja uputa od liječnika i sve više pretilosti i drugih faktora koji utječu na masnu jetru", dodao je. dr. sc. Hrovat. Problem je što i sve više djece, zbog sjedilačkog načina života, ima masnu jetru, njih čak 7 do 14 posto.
Iako u početnim stadijima uglavnom ne izaziva simptome, osim primjerice pritiska ispod desnog rebra, slabosti i malaksalosti, kako je spomenuo dr. sc. Horvat, ako se ne liječi, može napredovati do ozbiljnih stanja poput upale, fibroze, ciroze, pa čak i raka jetre te je u tom slučaju potrebna transplantacija. Osim toga, povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti, čime postaje jedan od najvažnijih javnozdravstvenih izazova suvremenog društva.
Dr. sc. Darko Horvat, dr. med., spec. interne medicine, subspec. gastroenterologije i hepatologije
Masna jetra se često povezuje s prekomjernim unosom alkohola, no čak i oni koji ga ne konzumiraju, zdravi su i imaju savršeni indeks tjelesne mase, mogu oboljeti, rekao je doc. dr. sc. Lalovac. "Konzumiramo jako puno hrane i te masnoće ulaze u jetru i kumuliraju se u hepatocite. No, ako se pacijent ne pridržava dijete te i dalje konzumira previše hrane, masnoće se i dalje talože u hepatocite koji zbog toga počinju pucati. Kad počnu pucati, to u laboratorijskim nalazima vidimo kao povišene jetrene enzime, primarno povišeni gama GT. Ono što je tipično za masnu jetru jest da je ALT duplo veći od AST-a, ali ako netko konzumira alkohola imat će čak duplo veći AST od ALT-a. Bitno nam je uloviti fazu steatoze, što je povratna situacija. Da idete na dijetu i bavite se velikom količinom tjelesne aktivnosti, u potpunosti ćete odmastiti svoju jetru", objasnio je doc. dr. sc. Lalovac.
Upravu tu promjenu u prehrani napravila je Dunja, koja je na redovitom sistematskom pregledu prije dva mjeseca saznala da ima masnu jetru. "Nekako sam očekivala da će dijagnoza biti povišeni lipidi jer ih imam zadnjih 15 godina. Ali ove godine mi je bila dijagnosticirana blaga steatoza. To je bila promjena u godinu dana, što me iznenadilo jer simptome nisam imala. Jedino sam osjećala umor i imala blage nesanice, ali sam to povezivala s ubrzanim načinom života, poslom i brigom o djeci. Počela sam promišljati što trebam napraviti da bih reagirala na vrijeme. Odlučila sam smanjiti unos kalorija, šećera i ugljikohidrata, ali nisam se još počela više kretati. Trebala bih početi više vježbati", rekla je Dunja.
Svoje iskustvo podijelila je Dunja Vorkapić, a Edin Mehmedović, magistar kineziologije, osobni trener i govorio je o važnosti tjelesne aktivnost
Važnost tjelesne aktivnosti naglasio je osobni trener Edin Mehmedović. Napomenuo je da se tjelesna aktivnost može podijeliti u dvije osnovne kategorije - svakodnevna i usmjerena. Svakodnevna uključuje obavljanje jutarnje rutine, šetnju do posla, obavljanje svakodnevnih zadataka, sve ono što nas pokreće, dok usmjerena omogućuje promjenu životnih navika koje nam omogućuju da se osjećamo bolje i da u konačnici budemo što više pokretljivi, objasnio je osobni trener Mehmedović. Dodao je da se danas nažalost svi manje krećemo te sjedimo po osam do 12 sati pa je promjena koja uključuje aktivnost itekako potrebna.
"Ako netko sjedi osam, 12 sati onda mora promatrati svoje korake i na taj način se kretati. Ali ako netko vodi aktivan život, dva, tri puta tjedno odradi neku vrstu usmjerene tjelesne aktivnosti, odvozi bicikl pola sata, ode prošetati, ode jednom tjedno na planinarenje, ta osoba ne mora promatrati korake jer zna i osjeća u svom tijelu da je u pokretu", rekao je Mehmedović dodajući da tjelesna aktivnost osim na fizičko, dobro utječe i na mentalno zdravlje.
Više o ovoj temi možete pogledati u videu u nastavku.
