Geni koji stvaraju pigment u kosi reguliraju procese u organizmu i utječu na faktore rizika koji uvjetuju nastanak određenih bolesti. Stoga boja kose ukazuje na slabe točke kada je riječ o zdravlju, tvrde stručnjaci.
Zapravo, geni koji stvaraju pigment u kosi reguliraju procese u organizmu i utječu na faktore rizika koji uvjetuju nastanak određenih bolesti.
Plava kosa
Plavokosi bi trebali pripaziti na zdravlje očiju i kože, jer su u većem riziku za nastanak senilne makularne degeneracije oka, koja na kraju može dovesti i do sljepoće. Da bi izbjegli ovakvo stanje, trebali bi konzumirati povrće bogato luteinom, kao što je kelj, grašak, špinat. Podložni su i pojavi karcinoma kože.
Smeđa kosa
Osobe sa smeđom kosom najčešće obolijevaju od non-Hodgkinovog limfoma, a najrjeđe od melanoma. Najlakše ćelave jer imaju najmanje kose. Kako bi izbjegli ovu neugodnu pojavu, trebali bi uzimati 18 miligrama željeza na dan ili šalicu zobi. Ukoliko su pušači, smeđokosi bi trebali što prije zaboraviti na cigarete. To je zato što melanin, koji daje boju kosi, usporava rad jetre, koja onda otežano razgrađuje nikotin. Zbog toga su smeđokosi osjetljiviji na djelovanje nikotina, a povećava se i rizik za stvaranje nikotinske ovisnosti.
Crvena kosa
Crvenokosi imaju 50 posto veći rizik da obole od Parkinsonove bolesti, ali istraživanja pokazuju da uzimanje 400 miligrama folne kiseline na dan u značajnoj mjeri može smanjiti ovu vrstu rizika. S druge strane, prerano posijedjela kosa može ukazati na različite zdravstvene probleme, ali prije svega na manjak vitamina B12 ili na poremećaje štitnjače. Crvenokosi su i češće zabrinuti, jer geni koji daju boju kosi utječu i na to kako organizam upravlja stresom. U njihovom slučaju, genski faktor koji boji kosu nije na zavidnoj razini u borbi protiv stresa.
