Dijabetes se često naziva globalnom epidemijom jer broj oboljelih osoba u svijetu neprestano raste, a prema nekim procjenama taj broj će se u narednih nekoliko godina utrostručiti. Postoji više razloga za porast oboljelih od šećerne bolesti, a najznačajniji su promjena načina života uz veći unos visokokalorične hrane i smanjena tjelesna aktivnost. Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja, koji se obilježava 7.4., nosi moto: 'Pobijedi dijabetes!'
Svjetska zdravstvena organizacija predviđa kako će do 2030. dijabetes biti sedmi među vodećim uzrocima smrti, a procjene iz 2014. godine govore o 415 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina koje živi sa šećernom bolešću. Čak polovica oboljelih osoba nema postavljenu dijagnozu bolesti te ne prima liječenje.
Nužno je rano otkrivanje dijabetesa kako bi se spriječile komplikacije
Među skoro 5 milijuna osoba koje godišnje umru zbog šećerne bolesti, svaka druga osoba mlađa je od 60 godina. Stoga je iznimno je važno raditi na prevenciji. Ujedno je i nužno rano otkrivanje ove kronične bolesti kako bi se spriječio razvoj komplikacija. Osim što ta bolest otežava normalan život, može dovesti do krvožilnih bolesti, oštećenja živaca, oštećenja bubrega i oštećenja vida.
Dijabetes podrazumijeva povećavanja razine šećera u krvi žlijezde gušterače (pankreas), koji se zbiva kada gušterača prestane potpuno ili djelomično proizvoditi hormon inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu.U tom slučaju stanice ne dobivaju hranu potrebnu za život. Šećerna se bolest u početku liječi tabletama i dijetom, a kasnije i injekcijama hormona inzulina. Smatra se kako je bolest nasljedna, ali i kako je pretilost jedan od rizika za pojavu dijabetesa.
Prepoznaj simptome i ako je potrebno obavi laboratorijsku dijagnostiku
Uz procjenu najčešćih simptoma popust pojačane žeđi i gladi, potrebe za učestalim mokrenjem i gubitka tjelesne težine, prvi korak u otkrivanju dijabetesa je mjerenje koncentracije glukoze u krvnoj plazmi natašte te smo o samim načinima analize i postupcima mjerenja glukoze odlučili porazgovarati sa stručnjacima iz Poliklinike i laboratorija za dijagnostiku Synlab. ''Ukoliko je glukoza u plazmi natašte kroz dva uzastopna dana viša ili jednaka 7 mmol/L, tada govorimo o dijabetesu. U slučajevima porasta glukoze natašte nižih od 7 mmol/L provodi se oralni test opterećenja glukozom, kada se određuje razina glukoze dva sata nakon opterećenja. Kod zdravih ljudi, razina glukoze u plazmi tada mora bit niža od 7,8 mmol/L.'', naveli su iz Synlaba. Glukometrima se služe zdravstveni djelatnici u zdravstvenim ustanovama i liječničkim ordinacijama, kao i sami pacijenti, i to oni koji su na inzulinskoj terapiji. Ovi uređaji imaju ograničenu preciznost i ne smiju se koristiti za dijagnosticiranje šećerne bolesti već samo u probiru i kontroli terapije.
Osim glukoze, važan parametar u praćenju dijabetesa je glikirani hemoglobin (HbA1c), a iz Synlaba tvrde kako ta pretraga govori o tome kakve su razine glukoze u krvi unatrag tri mjeseca, neovisno o trenutnoj koncentraciji glukoze izmjerenoj natašte. Mjerenje hemoglobina A1c također se provodi se u medicinsko-biokemijskim laboratorijima jednostavnim vađenjem krvi. Kada hemoglobin A1c prijeđe razinu od 6,5 posto riječ je o tome da je razina glukoze unatrag tri mjeseca bila prosječno izvan dopuštenih vrijednosti te da treba poraditi na boljoj kontroli razine šećera u krvi.
Simptomi dijabetesa i alarmanti podaci za Hrvatsku
Dijagnozu i tip dijabetesa određuje liječnik na temelju mjerenja glukoze natašte, glukoze iza obroka i oralnog testa opterećenja. Iz Synlaba navode kako uz to postoje i uobičajeni simptomi koji prate dijabetes a oni su pojačana žeđ i glad, učestalo mokrenje, gubitak tjelesne težine, umor i iscrpljenost, zamućenje vida, trnci u stopalima, sporo cijeljenje rana, pri čemu su ovi simptomi jače izraženi kod dijabetesa tipa 1.
Statistički podaci pokazuju visoki postotak oboljelih od šećerne bolesti u Hrvatskoj (oko 9 posto) i čak oko 40 posto nedijagnosticiranih dijabetesa u odrasloj populaciji, što su alarmantni podaci. Osim mjerenja glukoze u krvnoj plazmi, postoji i novija metoda za otkrivanje dijabetesa pod nazivom RBP4 marker. Riječ je o proteinu koji inače služi za transport vitamina A u organizmu. Razina RBP4 u krvi može poslužiti za dijagnosticiranje ne samo dijabetesa, nego i inzulinske rezistencije, pa čak i genetske predispozicije za dijabetes.
Pretrage neophodne u prevenciji dijabetesa i njegovih posljedica
Osim određivanja glukoze i hemoglobina A1c, te analize mokraće, iz Synlaba napominju kako je važno pratiti stanje bubrega određivanjem albuminurije (određivanje albumina u prvoj jutarnjoj mokraći) i brzine glomerularne filtracije (određivanjem klirensa kreatinina). Također, poželjno je napraviti i ostale laboratorijske pretrage u sklopu sistematskih pregleda kako bi se na vrijeme prevenirale sve moguće posljedice ove ozbiljne bolesti.
Važno je pobrinuti se o ranom otkrivanju dijabetesa, kao i o najkvalitetnijoj zdravstvenoj njezi za tebe i tvoje najdraže. Popuste za preglede i usluge u poliklinici Synlab, kao i na 150 drugih lokacija u Hrvatskoj ( poliklinike, ljekarne, privatne zdravstvene ustanove) možeš ostvariti uz Modus Health karticu/aplikaciju. Ona ti omogućuje ostvarivanje do 50% popusta na licu mjesta tijekom cijele godine, pokrivajući sve trenutne i buduće potrebe - od ginekologije i pedijatrije, magnetskih rezonanci i estetske kirurgije, sve do optika i proizvoda u ljekarnama! Saznaj sve o kartici na www.modushealthcard.com
Cijena kartice u slobodnoj prodaji iznosi 365 kn godišnje, a uz nju vas 24sata nagrađuje s 2 mjeseca gratis pretplate na najčitanije hrvatske novine! Za više informacija ili kupnju kartice nazovi 01/24 24 244.
Otkrij simptome komplikacije šećerne bolesti!
