Prvi zabilježeni slučaj ospica izazvao je zabrinutost u cijeloj Hrvatskoj, no posebice u Dubrovniku, gdje je procijepljenost pala na alarmantnih 40,8 posto djece, stoji u priopćenju koje je novinarima poslala Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu.
"Šest generacija djece izrazito je slabo procijepljeno u dubrovačkom području i sada svi strahuju hoće li se zaraza širiti. Iskreno vjerujem da epidemije neće biti, no na roditeljima, koji su donijeli odluku o necijepljenju, sada je da se zapitaju je li to bila ispravna odluka. Pozivam ih da se jave svojim liječnicima i pedijatrima i cijepe djecu, kako bi zaštitili njih, ali i okolinu. Iako su klinički učinkovita i zaštitna cjepiva jedan od najvećih izuma suvremene medicine, padom procijepljenosti povećava se rizik od izbijanja epidemija bolesti za koje se smatralo da pripadaju prošlosti. Roditelji koji ne žele cijepiti svoju djecu tvrdeći da je dovoljna zaštita procijepljenost druge djece, u životnu opasnost dovode sve one koji se iz zdravstvenih razloga ne smiju cijepiti, te su ovisni o grupnom imunitetu koji ih štiti od bolesti", podsjeća Šuica.
Cijepljenje stvara kolektivni imunitet
"Potrebno je pravilno educirati, ali i upozoriti javnost što bi značila takva jedna epidemija, posebno sa smrtnim slučajevima koji nažalost nisu isključeni. Apeliram na roditelje i kolege iz primarne zdravstvene zaštite da cijepe djecu", izjavio je ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr. Marijo Bekić.
Cijepljenje se danas smatra ne samo jednom od najznačajnijih javnozdravstvenih mjera, nego i ekonomski najisplativijim načinom prevencije zaraznih bolesti. Imunitet stada, kako se kolokvijalno naziva, kroz imunizaciju omogućuje zaštitu i onih pojedinaca koji iz različitih razloga nisu mogli biti cijepljeni. Ako je u zajednici, primjerice, procijepljeno dovoljno osoba (90 do 95 posto), virusu se onemogućuje brzo prenošenje i stvara se kolektivni imunitet, čime se štite i oni pojedinci koji iz zdravstvenih i drugih razloga ne mogu biti cijepljeni poput imunokompromitirane ili alergične djece. Činjenica da je u nekim hrvatskim županijama procijepljenost pala ispod 80, a u Dubrovniku skoro na 40 posto, jasno govori u kakvoj smo opasnosti.
Bolest je najčešće prolazila bez posljedica, a najgora komplikacija je upala mozga s mogućim smrtnim ishodom
"Prije nego što su gotovo iskorijenjene, od ospica je obolijevalo 90 posto djece i mladih u dobi do 20 godina. Bolest je najčešće prošla bez posljedica. Rijetko, ali mogu izazvati upalu srednjeg uha, upalu pluća ili bronhitis, a u najgorem slučaju i encefalitis, odnosno upalu mozga, koji pak može završiti smrtnim ishodom", piše Express.hr.
Službena statistika HZJZ-a (u nastavku) pokazuje koliko smo napredovali otkako je u Hrvatskoj uvedeno cjepivo protiv ospica. U pedesetima i šezdesetima je bilježeno po dvadesetak tisuća oboljelih, bilježeni su deseci umrlih, da bi se te brojke strmoglavile prema nuli nakon uvođenja cjepiva.
"Encefalitis kao posljedica ospica javlja se jednom na 2000 oboljelih, dok je njegov razvoj nakon cijepljenja moguć na jednom od deset milijuna cijepljene djece. Dakle, veći je rizik za teže posljedice kod oboljelih nego kod cijepljenih", objasnila je tijekom epidemije prije tri godine godine dr. Vesna Višekruna Vučina, epidemiologinja iz HZJZ-a, za Večernji list.
