Činjenica je da smo tek posljednjih par godina uopće počeli razgovarati u javnosti o raku pluća. Tom temom se nitko nije želio baviti, a problem o kojem se ne govori kao da ne postoji, kaže Sandra Karabatić, magistra sestrinstva i predsjednica udruge Jedra.
Povodom Svjetskom dana nepušenja koji se obilježava 31. svibnja sa Sandrom smo komentirali stanje u Hrvatskoj i izazove s kojima se svaki dan susreće unutar Udruge Jedra.
ZK: Udruga Jedra je pionir borbe za prava bolesnika oboljelih od karcinoma pluća. Koji su glavni ciljevi i aktivnosti Vaše udruge?
Sandra Karabatić: Udruga je osnovana s ciljem podizanja svijesti građana o prevenciji, ranom otkrivanju,pravovremenom liječenju malignih bolesti, te senzibiliziranje javnosti za probleme oboljelih od malignih bolesti i naglašavanje važnosti podrške koju im okolina može pružiti. U svrhu postizanja zadanih ciljeva udruga provodi aktivnosti: prikuplja i pruža informacije, educira oboljele i članove njihovih obitelji o zdravstvenim, pravnim, socijalnim i psihosocijalnim pitanjima, održava internet stranicu kao bazno sredstvo komunikacije između svih onih kojima je potrebna pomoć, surađuje s drugim istovrsnim i sličnim udrugama i organizacijama, zdravstvenim, socijalnim ustanovama u zemlji i inozemstvu u vidu zajedničkih akcija, potiče i održava suradnju sa zdravstvenim profesionalcima organiziranjem zajedničkih sastanaka i stručnih skupova, potiče i organizira kulturne, zabavne i druge priredbe humanitarnog karaktera. Veliki naglasak u svom radu stavlja na promociju zdravlja.
Prve aktivnosti bile su usmjerene na aktivnosti koje su imale za cilj potaknuti mjerodavne institucije da donesu Rezoluciju o zloćudnim bolestima koja obvezuje donošenje Nacionalnog plana protiv raka. Što smo i uspjeli. Rezolucija o zloćudnim bolestima je donesena nakon kampanje Zajedno protiv raka 2009., a 2017. osnovana su povjerenstva za izradu Nacionalnog plana za borbu protiv raka.
ZK: Nedavno su predstavljene aktivnosti u izradi Nacionalnog plana protiv raka, što mislite na čemu bi najviše trebali raditi u Hrvatskoj kako bi se situacija poboljšala i kako bi se pomaknuli s dna ljestvice?
Sandra Karabatić: Veliki iskorak je napravljen osnivanjem povjerenstava, no najvažnije je da sve odluke donesene nacionalnim planom i zažive u svakodnevnom životu. Potrebna nam je sinergija svih društvenih sfera i podrška medija. Svi preventivni programi imaju smisla ako se na njih odazovemo. Jedno od povjerenstava na koje smo izuzetno ponosni je i Povjerenstvo za donošenje Nacionalnog programa prevencije i ranog otkrivanja raka pluća.
ZK: Rak pluća je u porastu, jedan je od vodećih uzroka smrti, liječenje je mukotrpno, obolijevaju i mlađi, koje mjere možemo poduzeti i što mislite zašto kod nas nije zaživio Nacionalni program protiv pušenja ( treća smo "najpušačkija" zemlja u Europi).
Sandra Karabatić: Činjenica je da smo tek posljednjih par godina uopće počeli razgovarati u javnosti o raku pluća. Tom temom se nitko nije želio baviti, a problem o kojem se ne govori kao da ne postoji. Pušenje kao jedan od rizičnih faktora za nastanak raka pluća, ali i drugih bolesti u Hrvatskoj je još uvijek društveno prihvatljiv način ponašanja. Napravljeni su neki koraci koji su svakako za pozdraviti, ali nedostaje nam kontinuirana edukacija, zajednička volja i odgovornost. ...pušači završavaju svoju priču puno ranije nego bi trebali. Saznaj kako se riješiti navike i neka ovo bude prvi dan tvog boljeg života..
ZK: Koliko je bitan multidisciplinaran pristup i angažiranje svih pojedinaca u društvu kako bi smanjili broj pušača i posljedično porast raka pluća ( također bitna je i svijest o pasivnom pušenju)?
Sandra Karabatić: Udruga Jedra kroz sve svoje aktivnosti naglašava potrebu za multidisciplinarnim pristupom, većim angažmanom pojedinca i zajednice. Smanjenjem broja pušača dugoročno ćemo smanjiti broj oboljelih od raka pluća i drugih bolesti. Udruga Jedra pokrenula je projekt Želim disati koji se provodi u vrtićima i osnovnim školama. Ideja projekta je osvijestiti važnost pravilnog disanja i imenovati pozitivne i negativne čimbenike koji utječu na njega. Potrebno je vrijeme da se rezultati promotivnih programa vide, upravo zato nemamo vremena za odgodu.
Pasivno pušenje je jednako štetno kao i aktivno pušenje, razlika je u količini. Ono što svim akcijama želimo naglasiti je društvena odgovornost. 26.05. ususret Svjetskom danu nepušenja u organizaciji Povjerenstva za donošenje Nacionalnog plana za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva na Cvjetnom trgu u Zagrebu mjerili smo količinu CO u izdahu i informirali javnost o štetnosti pušenja i školama nepušenja. Interes je bio velik. Apelirali smo na roditelje da ukoliko su pušači ne puše u prostoru u kojemu borave djeca, a najvažnije je da nikako, što nažalost imamo priliku vidjeti ne puše u automobilu dok su sa njima djeca.
ZK: Možemo li rak pluća pretvoriti u kroničnu bolesti? Koji su najveći problemi s kojima se susreće Vaša udruga i njezini članovi?
Sandra Karabatić: Rak pluća danas u odnosu na proteklih deset godina svakako možemo promatrati kroz prizmu kronične bolesti. Imamo dostupne lijekove od kemoterapije, radioterapije, ciljane terapije, imunoterapije. No još uvijek nismo zadovoljni. Najveći problem je otkrivanje bolesti u uznapredovaloj fazi kad su nam terapijske mogućnosti ograničene. Nacionalnim planom vjerujemo da ćemo imati veći broj onih kojima će rak pluća biti otkriven u ranoj fazi.
ZK: Što biste poručili svim pušačima u Hrvatskoj, kome se obratiti za pomoć?
Sandra Karabatić: Pušenje je preventabilni uzročnik raka pluća i brojnih drugih bolesti. Prestanak pušenja je stvar odluke. Često nismo u mogućnosti sami prestati pušiti, ali zato postoje profesionalci koji su tu da Vam pomognu.
