Kako odabrati najbolju kremu za zaštitu od sunca, ako već imaš neke probleme s kožom poput akni ili dermatitisa, djeluju li kreme na kojima piše da traju cijeli dan, tko je u rizičnoj skupini za nastanak od melanoma i kako prepoznati opasne izrasline na koži u emisiji uživo otkrila je akademkinja Mirna Šitum, prof.dr.sc. predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a “Sestre milosrdnice”.
Emisiju koju možeš pogledati niže u videu vodila je Martina Medverec, urednica Zdrave Krave.
U Hrvatskoj je zabilježen porast oboljelih od melanoma, što su pokazali rezultati javnozdravstvenih akcija koje se provode u Zagrebu i Hrvatskoj „Djeluj sada“ i „Euromelanoma dan“ u okviru kojih stručnjaci besplatno pregledavaju građane. Spomenute akcije pokazale su se kao iznimno korisne i potrebne osobito kad se uzme u obzir da na hrvatskim otocima nema dermatologa, a ista situacija je i u Ličko-senjskoj županiji. Kao i kod drugih oblika, rano otkrivanje melanoma značajno utječe na pozitivan ishod liječenja.
"Još nisam vidjela da je od raka obolio netko zato jer je koristio kreme sa zaštitnim faktorom"
Akademkinja Šitum objasnila je da naš loš odnos prema okolišu sigurno igra ulogu u porastu oboljelih od melanoma: „Ultraljubičasto zračenje je pojačano i ono je glavni uzrok nastanka melanoma, a to se odnosi i na sunčanje u solariju. Pored spomenutih uzroka postoje i genetski uzroci nastanka melanoma. Sunce je izvor života, samo ga treba pravilno koristiti i znati kada je dosta. Primjerice za sintezu D vitamina dovoljno je deset minuta boravka na suncu, a to ne mora biti direktno izlaganje.„
Liječnica je istaknula da je vrlo opasno širenje dezinformacija o štetnosti krema za sunčanje. Rekla je da se već desetljećima bavi dermatologijom i da još nikada nije imala ili čula za slučaj da je netko obolio od melanoma zato jer se mazao s fotozaštitnim kremama, ali da je imala niz slučajeva oboljelih od raka kože koji se nisu mazali s kremama sa zaštitnim faktorima. Istaknula je da je poruka jasna i da se pored drugih mjera kao što je izbjegavanje direktnog izlaganja suncu od 10 do 16 sati, a po novim preporukama od 10 do 17 sati, svi trebaju mazati s kremama koje štite od štetnih sunčevih zračenja.
"U rizične skupine za razvoj melanoma spadaju osobe koje imaju puno madeža, osobito one osobe s jako tamnim i nepravilnim madežima. Međutim, melanom se može razviti i iz nove tvorevine, ako netko vidi da mu se na koži razvila neka promjena, da je nastala naglo te postoji osjećaj svraba i peckanja to je znak upozorenja da se madež treba pokazati liječniku obiteljske medicine koji će procijeniti je li potreban posjet dermatologu", objasnila je akademkinja Šitum i rekla da je prema statistikama koje su joj na raspolaganju 70 posto melanoma nastalo iz već postojećih madeža, a 30 posto iz novih tvorevina, dok se taj omjer u svjetskoj literaturi navodi kao 50:50 posto.
Crvenkaste fleke s ranicom koja ne zacjeljuje znak su raka kože
"Osim o melanomu potrebno je govoriti i o karcinomu kože. Jedan od znakova karcinoma kože može biti pojava male crvenkaste fleke koja se s godinama proširi za koji milimetar. U toj fleki se formira ranica, pa ta ranica zacijeli i tako u krug, ali ne može trajno zacijeliti bez obzira na primjenu lokalne terapije. To je vrlo vjerojatno znak karcinoma kože."
Akademkinja je savjetovala da na pregled kod dermatologa trebaju otići osobe svijetle puti, kose i očiju s puno madeža, oni koji su do 12 godine života izgorjeli i dobili plikove od sunca, osobe s obiteljskom anamnezom, a liječnik će odrediti daljnju dinamiku pregleda. "Ako dijete ima više od pet madeža pedijatar će odrediti treba li ga poslati kod dermatologa, ali ako se dijete rodilo s prirođenim madežom ili postoji genetska predispozicija za melanom onda ga treba odvesti na pregled dermatologu nakon navršene prve godine kako bi se mogle pratiti eventualne promjene na tom madežu",objasnila je akademkinja Šitum i upozorila da osim visokog faktora (osobe tamnije puti trebaju koristiti SPF 30, a oni svijetle puti SPF 50) treba nanositi novi sloj kreme svaka dva sata, najbolje 20-ak minuta prije izlaska na sunce i pričekati dvije do tri minute da se krema upije kako ju ne bi obrisali odjećom. Napomenula je i da kremu treba nanijeti izdašno jer i o tome itekako ovisi njezino djelovanje.
Koliko nas odjeća može zaštititi od ultraljubičastih zraka?
"Na nekim fotoprotektivnim sredstvima piše da štite cijeli dan, ali to nije istina i ta sredstva se moraju obnavljati tijekom dana kako bi koža ostala zaštićena. Djeca do 3, 4 godine ne bi se uopće smjela iznositi na sunce. Djeca koja su do 12 godine imala opekline s mjehurima 1000 puta češće obolijevaju od melanoma. Osobe koje imaju neke probleme s kožom poput akni ili dermatitisa trebaju u ljekarni kupovati dermokozmetičke pripravke s fotozaštitom kako im se postojeće stanje ne bi pogoršalo. Inače su kreme s fotozaštitom koje postoje na našem tržištu dobre kvalitete, a mi dermatolozi smatramo da je najmanji faktor koji se treba odabrati SPF 30. Fotoprotektivna odjeća je tema za sebe.
Obična odjeća nije fotoprotektivna, primjerice obična bijela majica ima faktor 5 i izgorjet ćete ako se kupate u njoj. Crna ima do 15. Lice, uši i tjeme osobito kod onih koji su ćelavi obavezno treba mazati jer su to mjesta na kojima se kod starijih muškaraca melanom najčešće pojavljuje. Ispod kupaćeg kostima također se treba mazati. Maslaci su divni nakon izlaganja suncu, ali oni ne štite od štetnih sunčevih zraka. Osobe tamnije puti često upadaju u zamku jer misle ako ne izgore da su zaštićene od melanoma, ali nažalost to nije točno te se i one trebaju štiti s krema sa zaštitnim faktorom. Također je važno napomenuti da se treba mazati i tijekom boravka u hladu zbog refleksije", objasnila je akademkinja.
Melanom je opasan po život ako analiza pokaže da je deblji od jednog milimetra. Kada je melanom debljine do jednog milimetra prognoza je uglavnom dobra. U videu pogledaj više o prevenciji i liječenju melanoma:
