Od hepatitisa u Hrvatskoj boluje oko 100.000 osoba, a ukoliko se ne liječi ova "tiha bolest" može dovesti do raka jetre, te imati kobne posljedice. Koji su simptomi hepatitisa, zašto je važno pravovremeno liječnje, te kako će se obilježiti Svjetski dan hepatitisa, 28. srpnja, objasnila je dr. sc. Irena Hrstić, gastroenterolog i hepatolog
Hepatitis oštećuje jetru
Virusni hepatitis predstavlja akutnu ili kroničnu upalu jetre koja je posljedica zaraze, najčešće, virusom hepatitisa B ili C. Trenutno je širom svijeta hepatitisom B ili C zaraženo 500 milijuna ljudi, a taj broj je deset puta veći od broja oboljelih od AIDS-a. Većina od 500 milijuna zaraženih to i ne zna.
U Hrvatskoj, koja spada u zemlje srednjeg stupnja učestalosti oboljelih od virusnog hepatitisa, oko 100.000 osoba ima kronični virusni hepatitis B ili C.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana hepatitisa, 28. srpnja, razgovarali smo s dr. sc. Irenom Hrstić, spec. gastroenterologom – hepatologom bolnice Rebro KBC Zagreb, te tajnicom Nacionalnog odbora za borbu protiv virusnih hepatitisa.
'Virusni hepatitis B i C su "hepatotropni" virusi, što znači da je osnovni organ koji oštećuju - jetra. No, kako su različiti tip virusa tako je i tijek bolesti različit. Virus hepatitisa B je DNK virus i on se ugrađuje u ljudski genom, dok je virus hepatitisa C RNK virus pa se ne može ugraditi', kaže dr. sc. Hrstić.
Ova razlika se posebno očituje u nastanku komplikacija u slučaju neizliječene kronične infekcije.
'Oba virusa uzrokuju kronični hepatitis koji trajnim oboljenjem može dovesti do ciroze. Jedna od čestih komplikacija ciroze je rak jetre. Upravo u tome se javlja osnovna razlika ova dva virusa - rak jetre kod kroničnog hepatitisa B može nastati i bez razvoja ciroze jetre', objašnjava dr. sc. Hrstić.
Prijenos putem krvi i zaraženih igala
Hepatitis se prenosi putem krvi - transfuzijama krvi i krvnih pripravaka odnosno transplantacijom organa. No uvođenjem obaveznog testiranja dobrovoljnih davatelja krvi rizik ovakvog prijenosa je izrazito nizak.
Današnji najčešći put prijenosa je putem zaraženih igala koje zajednički koriste ovisnici o opojnim drogama, a moguć je i prijenos s majke na dijete ili zajedničkim korištenjem oštrih predmeta za osobnu higijenu u kućanstvima - žileta, britvica, četkica za zube. Mogućnost zaraze spolnim putem također postoji, ali je zanemariva kod osoba koje nisu promiskuitetne.
Dr. sc. Hrstić ističe kako se niti jedan od ovih virusa ne prenosi uobičajenim socijalnim kontaktom.
'Danas su najugroženija skupina za zarazu virusnim hepatitisom korisnici opojnih droga. Treba napomenuti da su i kronično oboljeli pojedinci u riziku reaktivacije infekcije za koju možda i ne znaju da je imaju. Posebno oni koji se liječe, primjerice kemoterapijom ili bilo kojim lijekom koji smanjuje imunološki sustav oboljelog', govori dr. sc. Hrstić.
Hepatitis - tiha bolest
Akutnu bolest vrlo je lako prepoznati jer se najčešće manifestira žutilom kože i bjeloočnica. Nažalost, mali broj zaraženih ima klinički izraženu akutnu infekciju. Ona je najčešće neprepoznata i prelazi u kroničnu bolest.
'Simptomi kronične bolesti su vrlo mali, a jedan od najučestalijih je kroničan umor. Upravo iz tog razloga se za kronični virusni hepatitis kaže da je to "tiha bolest", odnosno ona bolest koja gotovo i nema simptoma', objašnjava dr. sc. Hrstić.
Mogućnosti izliječenja puno su bolje za pojedince s hepatitisom C.
'Današnji "zlatni standard" liječenja kroničnog hepatitisa C podrazumijeva primjenu pegiliranog interferona i ribavirina kroz 24 do 48 tjedana, a izliječenje je moguće u 45 do 90 posto.
Suprotno tome, mogućnost izliječenja od kroničnog hepatitisa B je mala. Pravo izliječenje - nestanak virusa - moguće je u samo tri posto oboljelih. No, danas dostupni lijekovi mogu prilično dobro kontrolirati zarazu', kaže dr. sc. Hrstić.
Neliječeni kronični virusni hepatitis sporo, ali trajno oštećuje jetrene stanice. Dugotrajnim oštećenjem jetre njezina funkcija se postepeno smanjuje, pa kronični virusni hepatitis može utjecati na pogoršanje svih ostalih kroničnih bolesti koje su istovremeno prisutne kod čovjeka.
Prevencija putem cjepiva
Prognoze izliječenih osoba su izvrsne. Nakon potpune eliminacije virusa iz organizma jetra najčešće ima još uvijek dovoljne rezerve za regeneraciju.
'Neliječeni virusni hepatitis u većine oboljelih prelazi u cirozu jetre za 20 do 30 godina od prvog kontakta s virusom. U fazi ciroze mogu nastati druge komplikacije od kojih je najvažniji rak jetre', govori dr. sc. Hrstić.
Mjere prevencije su jako važne, a dobra strana virusa hepatitisa B je postojanje cjepiva. Cijepljenje je obavezno u Hrvatskoj i provodi se već kod novorođenčadi. Nažalost, protiv virusa hepatitisa C nema cjepiva pa aktivna zaštita nije moguća.
Svjetski dan hepatitisa
'Podizanje svijesti o posljedicama zaraze virusnim hepatitisom B i C iznimno je važno. Pravovremeno liječenje onemogućava napredovanje bolesti do faze ciroze jetre, a izliječenjem se smanjuje količina oboljelih koji su rezervoar za daljnji prijenos zaraze u društvu', ističe dr. sc. Hrstić.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana hepatitisa, 28. srpnja, hrvatska udruga liječenih i oboljelih od hepatitisa "Hepatos" provodit će niz aktivnosti, uključujući javnu akciju na plaži Zrće u sklopu koje će se vršiti besplatno i anonimno testiranje.
Fokus ovogodišnje kampanje je daljnji razvoj svjesnosti o hepatitisu, poticanje na aktivno testiranje, podsjećanje na činjenicu da je virusni hepatitis "tiha bolest", te da svi pojedinci koji su u prošlosti potencijalno bili izloženi virusu moraju aktivno ispitati postoji li u njih bolest.
Više informacija možeš pronaći na www.hepatos.hr
