Netko vam može reći deset lijepih stvari, ali dovoljna je jedna kritika da upravo o njoj razmišljate ostatak dana. Ako vam se to događa, niste jedini.
Psihološka istraživanja već dugo pokazuju da negativnim informacijama često pridajemo veću težinu nego jednako snažnim pozitivnim informacijama. Zašto kritika ima toliku težinu? U psihologiji se ovaj fenomen naziva negativity bias, odnosno sklonost da negativne informacije privuku više naše pažnje i ostave snažniji dojam od pozitivnih.
Jedan od najpoznatijih pregleda istraživanja na ovu temu, objavljen pod naslovom Bad Is Stronger Than Good, pokazao je da se taj obrazac pojavljuje u različitim područjima života – od emocija i međuljudskih odnosa do načina na koji stvaramo dojmove o drugim ljudima. Autori su zaključili i da negativne informacije često obrađujemo detaljnije od pozitivnih.
Zanimljivo je da se razlika vidi i kada izravno primamo pohvalu ili kritiku. U jednom eksperimentu 59 odraslih osoba dobivalo je pozitivne i negativne komentare o svojoj fotografiji. Kritika je izazvala snažniju fiziološku reakciju i zahtijevala više emocionalne regulacije nego pohvala.
Negativna informacija privlači više pažnje
Negativno može privući više naše pažnje, ali to ne znači da pozitivne riječi nemaju učinka. Druga istraživanja pokazuju da ljudi čak podcjenjuju koliko će kompliment razveseliti osobu kojoj ga upute i precjenjuju koliko će joj zbog njega biti neugodno.
Zato činjenica da vam jedna kritika ostane u glavi dulje od nekoliko komplimenata ne znači nužno da se s njom slažete. Negativna informacija jednostavno može privući više pažnje i zahtijevati više mentalne obrade.
Kad vam se sljedeći put jedna neugodna primjedba počne vrtjeti po glavi, vrijedi se svjesno prisjetiti i svega pozitivnog što ste čuli. Na kraju, tuđe mišljenje o vama ne mora postati i vaše mišljenje o sebi.
