Strah od zmija, paukova, visine i mnoge druge fobije mogu biti izliječene jednostavnim ubrizgavanjem lidokaina u mali mozak, tvrde znanstvenici. Tim znanastvenika iz Japana otkrio je da ljudski mozak može biti "reprogramiran", kako bi nadišao neke od najčešćih strahova.
Znanstvenici tvrde da mogu "isključiti" strah jednim ubodom injekcije, budući da je strah stečena navika. Njihova istraživanja su pokazala da se zlatna ribica, kojoj je dobila dozu lidokaina, nije mogla ničega uplašiti. Istraživači kažu da bi daljnja istraživanja utjecaja anestetika lidokaina na osjećanje straha mogla pružiti olakšanje ljudima koji ne mogu normalno živjeti zbog različitih fobija.
Klasično uvjetovanje blokira se injekcijom
"Jednog dana, iracionalne fobije mogle bi postati dio prošlosti. Zamislite da se strahovi od pauka, letenia ili visine mogu izliječiti jednom injekcijom. Naše istraživanje je pokazalo da će to jednog dana postati stvarnost", izjavio je profesor Masayuki Yoshida sa sveučilišta u Hiroshimi.
Profesor Yoshida proučava cerebelum - mali mozak, dio mozga povezan s razvojem straha kod ljudi i zlatnih ribica. On je tijekom istraživanja, koristeći oblik učenja poznat kao klasično uvjetovanje, prilikom kojeg nastaje uvjetni refleks izazvan neutralnim stimulansom, naučio zlatnu ribicu da se plaši svjetlosti uperene u njene oči.
"Svaki put nakon što bismo uperili svjetlost ribici u oči, izložili bismo je električnom udaru niskog napona, tako da je riba naučila povezati pojavu svjetlosti s električnim šokom. Uskoro je zlatna ribica počela pokazivati simptome straha od svjetlosti, jer je naučila da nakon svjetlosti slijedi električni šok. Strah je kod životinje uočen zahvaljujući usporavanju pulsa, dok se kod čovjeka ubrzava u stanju straha", ispričao je profesor Yoshida.
Nakon što su u cerebelum ribice ubrizgali dozu lidokaina, njoj se privremeno puls vratio u granice normale i pošto su joj znanstvenici ponovo uperili svjetlost u oči, ona nije pokazivala strah. Profesor Yoshida je rekao da će, zbog sličnosti malog mozga kod zlatne ribice i sisavaca, daljnjim istražianjima biti omogućeno dalje razumijevanje bioloških i kemijskih procesa koji utječu na strah, kao i njegovo liječenje.
Trebamo li se bojati krumpira?
