Razumijevanje uzroka niskog samopouzdanja prvi je korak u njegovom jačanju. Najvažnije je znati da nisko samopouzdanje nije tvoja krivica.
Psychology Today prenosi da čimbenici koji doprinose niskom samopouzdanju mogu biti različiti i međusobno reagiraju na različite načine za svaku osobu. Genetika, kulturološka pozadina, iskustva iz djetinjstva i druge životne okolnosti igraju važnu ulogu. Iako ne možemo promijeniti iskustva iz svoje prošlosti koja su nas oblikovala, postoje mnogo stvari koje možemo učiniti kako bismo izmijenili svoje misli i očekivanja kako bi imali više samopouzdanja.
Dijeta koja vraća samopouzdanje
Geni i temperament
Neki geni koji su zaslužni za naše samopouzdanje ugrađuju se u naš mozak od rođenja. Što znači da ne moraš sebe kriviti zbog takve slike o sebi. Istraživanja su pokazala da naša genetika utječe na količinu određenih kemikalija koje povećavaju samopouzdanje. Serotonin, neurotransmiter povezan sa srećom, i oksitocin, "hormon nježnosti"; mogu se inhibirati zahvaljujući određenim genetskim promjenama. Negdje između 25 i 50 posto osobina ličnosti povezanih s povjerenjem može biti naslijeđeno.
Neki aspekti našeg ponašanja također proizlaze iz našeg temperamenta. Ako ti je teško donijeti odluku, pogotovo u nepoznatim okolnostima, možda imaš "inhibiciju ponašanja". Kada se suočiš sa situacijom, zaustavljaš se i provjeravaš je li sve onako kako se čini. Ako se nešto čini krivim, vjerojatno ćeš se udaljiti od situacije.
Inhibicija ponašanja nije loša, potrebni su ljudi koji ne donose impulzivne odluke. Ako si oprezna i rezervirana osoba, samopouzdanje te možda izbjeglo. Ali kad jednom shvatiš sebe i alate, moći ćeš naučiti surađivati sa svojim temperamentom i ne boriti se protiv njega.
Životno iskustvo
Brojna individualna iskustva mogu dovesti do toga da se osjećaš potpuno nesigurno u sebe ili čak bezvrijedno. Ovo su neki od najčešćih primjera:
- Trauma: Fizičko, seksualno i emocionalno zlostavljanja mogu značajno utjecati na naše samopouzdanje. Ako se nađeš u situaciji da se ponovno prisjećaš zlostavljanja li na neki drugi način osjećaš mučninu ili se sramiš zbog svojeg iskustva, razmisli o traženju stručne pomoći.
- Stil odgoja: Način na koji smo tretirani u našoj obitelji može utjecati na nas dugo nakon djetinjstva. Na primjer, ako si imala roditelje koji su te često omalovažavali, uspoređivali s drugima ili ti govorili da nikad ništa nećeš postići, vjerojatno to i danas nosiš sa sobom. Roditeljske borbe s mentalnim zdravljem i zlouporaba opojnih sredstava također mogu utjecati na tvoj odnos sa svijetom.
- Nasilje, uznemiravanja i ponižavanje: Nasilje tijekom djetinjstva može ostaviti trag na samopouzdanju kad je riječ o izgledu, intelektualnim i atletskim sposobnostima i drugim područjima tvog života. Ponižavajuće iskustvo u odrasloj dobi, uključujući ono na radnom mjestu ili od grupe ljudi također može negativno utjecati na tvoje samopouzdanje.
- Spol, rasa i seksualna orijentacija: Istraživanja pokazuju da se žene odgaja tako da više brinu o tome kako ih se percipira i da manje riskiraju. Rasno i kulturno podrijetlo i seksualna orijentacija mogu također napraviti razliku. Ako si doživjela diskriminaciju, možda si nesvjesno unijela neke negativne, neistinite poruke o svom potencijalu i pripadnosti.
Dezinformacija
Nedostatak samopouzdanja može doći jer ne znaš "pravila igre" za samopouzdanje. Na primjer, ako misliš da se moraš osjećati samopouzdano da bi bila samopouzdana, nećeš imati samopouzdanja.
Perfekcionizam je još jedan oblik neispravnog razmišljanja koje pridonosi niskom samopouzdanja. Ako smatramo da moramo nešto shvatiti prije nego što poduzmemo akcije, takve misli nas mogu spriječiti da radimo ono što volimo. Čak i učenje i razumijevanje što samopouzdanje nije, veliki je korak prema jačanju istog.
Svijet oko nas
Mnoge medijske poruke su osmišljene kako bismo osjećali svoje nedostatke. Tvrtke koje žele prodati svoje proizvode obično počinju tako da se osjećaš loše, često uvođenjem "problema" kojeg nemaš ili koji nikad nisi primijetila. Sada kad su društvene mreže postale sveprisutne, takve poruke sve dostupnije. Lako je vjerovati da svatko ima savršen brak, karijeru iz snova i izgleda kao supermodel. No, zapamti: Ono što ljudi objavljuju na društvenim mrežama je jako uređeno i photoshopirano. Svatko ima loše dane, sumnja u sebe i fizički nije savršen. Samo jednostavno takve stvari ne stavljaju na Facebook.
"Jedan od razloga zbog kojeg se borimo s nesigurnošću: Uspoređujemo svoje život iz kulise s nečijim profilom na društvenoj mreži", rekao je Steven Furtick.
Anksioznost i depresija
Često anksioznost i depresija idu ruku pod ruku s problemom samopouzdanja. Ako ti je već dijagnosticiran anksiozni poremećaj ili depresija i radiš s terapeutom, možeš unijeti to u svoj dnevnik i proći kroz to s terapeutom. Hrabro je od tebe proučiti što blokira tvoje samopouzdanje, a njegova izgradnja može ti pomoći smanjiti anksioznost i depresiju.
