- Sve popularniji zatvoreni terariji unose prirodu u domove na praktičan i samoodrživ način, djelujući istovremeno dekorativno, terapeutski i edukativno
- Njihova čar leži u jednostavnom održavanju, egzotičnim biljkama i podsjetniku na ravnotežu u prirodi, a sam proces izrade predstavlja kreativan i opuštajući hobi
- Osim što uljepšavaju interijere, terariji potiču promišljanje o održivosti i povezanosti čovjeka s prirodom, što ih čini pravim malim učiteljima velikih životnih lekcija, a sve o njima nam je otkrila Ana iz Biljke.Plants koja sve svoje bogato znanje donosi na ovogodišnji Ekotlon
Sve ubrzaniji tempo života u gradskim središtima i nedostatak slobodnog vremena kojeg bismo proveli u prirodi potaknuo je novi trend - terarije, koji su već nekoliko godina među najpopularnijim detaljima u uređenju interijera.
Ovi minijaturni vrtovi u staklenim posudama, poznati i kao 'zeleni akvareli', popularnost prvenstveno duguju tome što unose dašak prirode u domove bez potrebe za kompliciranim održavanjem, a osim što su živi i samoodrživi ekosustavi koji ne prestaju fascinirati svojom otpornošću i estetikom, također su i dragocjeni učitelji mnogih važnih lekcija o suživotu s prirodom.
Terariji su idealno rješenje za one koji nemaju vrt ili dovoljno vremena za brigu o sobnim biljkama; omogućuju uzgoj egzotičnih biljaka koje inače ne bi uspijevale u našoj klimi i unose osjećaj smirenosti u prostor, a promatranje dinamičnog života unutar staklenke djeluje terapeutski i smanjuje stres. Ovi maleni ekosustavi savršeno se uklapaju u svaki interijer, od radnih stolova do polica za knjige, a uz minimalnu brigu, mogu uspijevati godinama, postajući trajni simbol održivog života i povezanosti s prirodom.
Sve o izradi terarija i brojnim blagodatima koje pružaju, otkrila nam je Ana Hrgovčić iz Biljke.Plants, vlasnica i direktorica tvrtke koja se bavi proizvodnjom terarija, i koja će svoje bogato iskustvo podijeliti sa svima koji od nje žele učiti na nadolazećem Ekotlonu.
Za nju je proces izrade i nakon dugog niza godina još uvijek čisto opuštanje i gušt. U potpunosti se, kaže, posvećuje procesu sadnje, pritom ne razmišljajući ni o čemu, pa izradu terarija još uvijek doživljava kao svoj najdraži hobi.
Ključ dugovječnosti zatvorenog terarija leži u stvaranju uravnoteženog mini svijeta koji se sam hrani, čisti i obnavlja, baš poput prirode. Unutar zatvorene staklene posude odvija se neprekidan ciklus vode. Biljke procesom fotosinteze oslobađaju kisik i vodenu paru koja se kondenzira na stijenkama posude i vraća u tlo, stvarajući tako efekt kiše, a time se eliminira potreba za čestim zalijevanjem. Naime, dobro uravnotežen terarij potrebno je zaliti tek jednom u nekoliko tjedana ili čak mjeseci.
Iako je sama izrada terarija kreativan i opuštajući proces, za uspjeh je važno odabrati prave komponente. Svaki terarij započinje drenažnim slojem na dnu, najčešće od šljunka ili LECA kuglica, koji sprječava nakupljanje viška vode i truljenje korijena. Preko njega se postavlja mrežica koja odvaja drenažu od supstrata koji mora biti prozračan i dobro dreniran, a često sadrži i aktivni ugljen koji filtrira vodu i sprječava neugodne mirise.
Budući da nisu sve biljke pogodne za život u vlažnim uvjetima zatvorenog terarija, idealne su tropske vrste koje vole vlagu i neizravno svjetlo. “Prilikom izrade terarija većinom koristimo iste biljne vrste: mahovine, paprati, bonsai stabla, mini fikuse, fitonije i peperomije”, kaže Ana, ističući da prilikom sadnje najviše pažnje posvećuju estetici jer je koncept terarija sam po sebi funkcionalan.
Zanimljivo, iako terariji imaju svoj zakonitosti, svaki terarij koji su zadržali na promatranju, naučio ih je, kaže Ana, nečemu novom o održavanju biljaka ili saniranju problema. “Svaki terarij je rezultat iskustva, testiranja i kroz vrijeme smo razvili odlične tehnike sadnje uz korištenje samo najkvalitetnijih materijala kako bi svi terariji bili lijepi i zdravi.”
S obzirom na to da su u posljednje vrijeme društvene mreže prepune 'moss bowl' trendova i viralnih TikTok tutorijala o mini-šumama, zanimalo nas je i misli li Ana da ovakvi hypeovi pomažu ljudima da se približe prirodi ili pak nose rizik da sve ostane samo na površnoj estetici.
“Trendovi mogu imati pozitivan utjecaj jer povećavaju 'vidljivost' prirode, bude znatiželju za DIY projektima i aktiviraju nas, no važno je da ne ostane sve na estetizaciji prirode i prekomjernom iskorištavanju (uništavanju) prirode kao resursa za dekor. U konačnici, niti jedna biljka u domu ne može zamijeniti aktivne trenutke boravka u prirodi”, podsjeća. Iako su terariji predivna dekoracija, oni nisu samo to, već i podsjetnik na krhku ravnotežu prirode pa smo se zapitali može li upravo jedan mali terarij biti prvi korak prema promjeni mindseta i održivijim životnim navikama. “Dopuštam si da naši kupci terarije gledaju kao samo jako zanimljive i lijepe dekoracije za stan, urede, ali i poklone.
No, ono što je lijepo i na što sam ponosna je da svaki terarij pokrene neki dijalog i podsjeti ljude da je terarij stvoren na sliku prirode koja se nalazi svuda oko nas i na taj način podsvjesno potakne želju za boravkom na otvorenom”, priznaje Ana. “Iako su terariji samoodrživi ekosustavi, njima je potrebna povremena njega kao i održavanje dobrih uvjeta za zdrav rast. Na terarij utječu vanjski faktori poput sunca, prašine koja se skuplja zbog zanemarivanja, ali čak i nespretnog rukovanja koje dovodi do loma. Na isti način i naše ponašanje i odluke utječu na svijet koji aktivno stvaramo.”
Sve se više priča o biofilnom dizajnu u arhitekturi i interijerima odnosno povezivanju ljudi s prirodom kroz prostor u kojem žive. Vidi li Ana terarije kao jedan od načina da se običan stan pretvori u mjesto gdje priroda i čovjek ponovno surađuju? “Apsolutno. Biljni terariji, ako im pristupimo svjesno, mogu biti mnogo više od dekoracije.
Terariji su osjetljivi ekosustavi koji funkcioniraju zahvaljujući preciznom balansu svjetla, vlage, temperature i vrste biljaka. No, terarij može biti i model za razumijevanje veće slike - kako priroda reagira na male promjene, koliko je važna stabilnost i kako svi dijelovi sustava ovise jedni o drugima... Kada se ljudi nauče brinuti za terarij, oni zapravo uče princip održivosti u minijaturi. Osviještenost tu igra ključnu ulogu jer pretvara lijep objekt u alat za promišljanje.”
Da je održivost jedna od gorućih tema, potvrđuje i eksplozija 'eko fikcije' kojoj svjedočimo na književnoj i filmskoj sceni posljednjih godina. Od knjiga poput 'Overstory' Richarda Powersa do dokumentaraca Davida Attenborougha, zanimalo nas je i koliko Anu ovakva djela inspiriraju u vlastitom radu i životu. “Iskreno, obožavam gledati dokumentarce o prirodi, životinjama i svim onim stvarima koje većina ljudi smatra dosadnima. Upravo me takav sadržaj motivira da bolje i uspješnije radim i stvaram, kako bih i sama mogla doživjeti, iskusiti i proputovati cijeli svijet, upoznati različite kulture, vidjeti sva čuda prirodnih ljepota i živjeti život punim plućima”, kaže.
Svi oni koji su barem jednom poželjeli imati vlastitu džunglu, ali možda još uvijek nisu sigurni otkud krenuti, ili pak samo žele biti sigurni da sve imaju u malom prstu, pozvani su da dođu na Ekotlon koji će se 4. listopada održati na zagrebačkom Bundeku u organizaciji missZDRAVE i 24sata. Među brojnim sudionicima bit će i Biljke.Plants, a Ana će osobno održati radionicu na temu izrade terarija. “Pozivam sve zainteresirane da se prijave na radionicu na mail biljke@biljkeplants.com, jer je broj sudionika ograničen i sudjelovati se može samo uz prijavu, a na radionici ću se potruditi motivirati sudionike kroz praktičan rad i iskustvo”, poručuje Ana.
A kakvi nas još sadržaji očekuju i što su sve pripremili ostali sudionici, otkriti možete na službenim stranicama najšarenijeg festivala zelenih navika.
Pridružite nam se 4. listopada na Ekotlonu, a detalje programa pronađite OVDJE.
Organizator Ekotlona su 24sata, generalni partner projekta je HEP, a ostali partneri OTP banka, INA, Turistička zajednica Grada Zagreba, JYSK, Grad Zagreb i Plavi ceker. Projekt podržavaju Interzero, Humana nova, Zeleni inkubator i Gastronomadi.
