Napredna tehnologija djeci omogućuje zabavu bez izlaska iz kuće, a posljedice su prekomjerna težina i slabije razvijene društvene vještine. Donosimo ti i komentar Sandre Bagarić, koja je objasnila koliko njena djeca borave u prirodi
Sve više djece, sve manje boravi u prirodi. Nedavno provedeno britansko istraživanje pokazalo je da se 64 posto djece igra izvan kuće samo jednom tjedno, 28 posto nije se u zadnjih godina nijednom prošetalo prirodom, 21 posto nije nikada posjetilo farmu, a svaki peti nikad se nije popeo na drvo.
U Hrvatskoj je udio ruralne populacije veći nego u Ujedinjenom Kraljevstvu, pa je sigurno i postotak djece koja su u kontaktu s prirodom veći, no trend povlačenja u kuću prisutan je i kod nas.
Boravak na otvorenom nije opasan
Britanci su izračunali da se udaljenost na koju djeca odlaze od kuće od sedamdesetih smanjila za 90 posto. Više od dvije petine odraslih smatra da se djeca mlađa od 14 godina ne smiju igrati izvan kuće bez nadzora. Zanimljivo je da se više djece ozljeđuje od pada s kreveta nego s drveta! U SAD-u je smišljen izraz "poremećaj manjka prirode", koji odražava gubitak kontakta između ljudi i prirode.
Taj je manjak posljedica većeg broja faktora. Napredna tehnologija omogućuje zabavu bez izlaska iz kuće, zbog sve viših kriterija higijene roditelji ne žele da im se djeca zaprljaju, mediji šire strah od otmice djece, iako su takvi slučajevi u Europi fantastično rijetki, vlada i strah od stradanja djece u prometnoj nesreći - strah koji je za razliku od prethodnog utemeljen.
Igrom u prirodi protiv hiperaktivnosti
Najočiglednija posljedica neigranja u prirodi je prekomjerna težina, ali stručnjaci tvrde da od toga trpe i mentalno zdravlje i vještina međuljudskog ophođenja. Istraživanja iz raznih krajeva svijeta pokazuju da nesputano i spontano igranje u prirodi donosi značajna poboljšanja na planu učenja, pamćenja, kreativnosti i duševnog blagostanja.
To znači bolje ocjene u školi, a manje depresije, anksioznosti i pomanjkanja pažnje s hiperaktivnošću. Igranje u zelenilu donosi napredak i u međuljudskim odnosima i u smislu za suradnju i toleranciju. Prema studiji na sveučilištu u Essexu (UK), i odrasli imaju koristi od boravka u prirodi, ali su blagodati još veće za djecu i adolescente.
Trčanje na kiši
Američko je medicinsko udruženje (AMA) preporučilo je pedesetak aktivnosti s kojima bi se trebala baviti djeca i mladež. Zanimljiva lista uključuje veranje na drvo, kampiranje, planinarenje, trčanje na kiši, izgradnju male brane na potoku, hodanje po balvanu, zavlačenje iza vodopada, hranjenje ptica rukom, skupljanje kukaca, oponašanje glasanja životinja, splavarenje i učenje paljenja vatre bez šibica ili upaljača.
Komentar Sandre Bagarić
Sopranistica Sandra Bagarić, sa stalnim angažmanom u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija majka je dvojice sinova, dvanaestogodišnjeg Marka i osmogodišnjeg Lovre. Sandra jako voli boraviti u prirodi i tu svoju ljubav nastoji prenijeti na djecu. Jučer su se vratili u Crikvenicu iz Nacionalnog parka Risnjak, gdje su boravili nekoliko dana.
"Obožavam šumu i puno mi je važnija od mora. Možda je to zato što sam iz Bosne i odrasla sam okružena planinama. U šumi punim baterije i nastojim tu svoju ljubav prenijeti i na svoje sinove.
Ponekad se bune kad boravimo u prirodi pa ih dulje vrijeme držim podalje od svih tehnoloških čuda kojima se služe i zabavljaju, ali nadam se da će im kad odrastu miris šume biti asocijacija na djetinjstvo. Kad smo u šumi nastojim im objasniti razliku između pojedinih vrsta drveća, kukaca, a jednom sam ih uvjerila da mogu čuti kako se dva drveta svađaju."
Tijekom godine Sandra običava s djecom često otići na Cmrok ili do Kraljičinog zdenca. "Nastojim da što više vremena provode u prirodi. Nedavno sam ih počela puštati da se vani sami igraju s drugom djecom, ali ih stalno držim na oku.
Iako živimo u centru grada na balkonu sam napravila pravi mali botanički vrt, tako da i na taj način pokušavam pokazati koliko je važno biti u doticaju s prirodom."
