Powered by:
Ako nastavimo ovim tempom zagađivati okoliš za nekoliko desetljeća s lica Zemlje moglo bi nestati oko milijun vrsta, upozorili su vodeći svjetski znanstvenici, prilikom iznošenja najtemeljitijeg istraživanja vezanog za stanje planeta, objavio je Guardian.
Od koraljnih grebena do kišnih šuma koje se pretvaraju u savane, priroda se uništava nevjerojatnom brzinom i ovako brz nestanak biljnih i životinjskih vrsta naziva se šestim masovnim izumiranjem. Izumiranja života na Zemlji u prošlosti su uzrokovali udari velikih asteroida ili vulkanske erupcije, dok je sada glavni uzrok čovjek i njegova potreba za hranom i energijom.
Nestaju divlji sisavci, smanjuje se prirodni ekosustav prema procjenama čak za polovicu, a milijun vrsta je u opasnosti od izumiranja i sve to uglavnom kao rezultat ljudskih aktivnosti, navodi se u studiji, na kojoj je tijekom tri godine radilo više od 450 znanstvenika i diplomata.
Utjecaji na čovječanstvo, uključujući nestašice slatke vode i klimatsku nestabilnost, već su "zloslutni" i pogoršat će se, ako se ne poduzmu drastične korektivne mjere, kažu autori.
“Zdravlje ekosustava o kojim ovisimo mi i druge vrste pogoršava se brže nego ikad. Mi uništavamo same temelje ekonomija, sredstava za život, sigurnosti hrane, zdravlja i kvalitete života širom svijeta“, rekao je Robert Watson, predsjednik Međuvladine platforme za znanost i politiku o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (Ibpes). "Izgubili smo vrijeme. Moramo odmah djelovati", rekao je.
Utjecaj ljudskih aktivnosti na izumiranje biljnih i životinjskih vrsta:
- Smanjenje udjela divljih sisavaca 82%
- Smanjenje prirodnog ekosustava 47%
- Biljne i životinjske vrste kojima prijeti izumiranje 25%
- Kvaliteta tla pala je za 23%
- Godišnje se u rijeke, mora i oceane baca oko 300 i 400 milijuna tona toksičnih tvari kao što su teški metali, otapala i otrovni mulj.
- Broj stanovnika u svijetu od 1970-ih do danas se udvostručio, globalna ekonomija se učetverostručila, a međunarodna trgovina udeseterostručila.
- Od 1980. do 2000. nestalo je oko 100 milijuna hektara šuma, ponajviše za uzgoj stoke u Južnoj Americi te za plantaže palminog ulja u Jugoistočnoj Aziji. Još većom brzinom nestaju močvarna područja.
- Za proizvodnju mesa i mliječnih proizvoda koristi se 83% poljoprivrednog zemljišta pri čemu se u atmosferu ispušta velika količina stakleničkih plinova.
-
Urbanizirana područja udvostručila su se od 1992.
Još nije sve izgubljeno
Cristiana Pașca Palmer, šefica UN-ove glavne organizacije za biološku raznolikost, izjavila je kako je istovremeno zabrinuta i puna nade. “Izvješće nam daje zabrinjavajuću sliku, velika je opasnost da ćemo planet uskoro dovesti u stanje nakon kojeg će se teško oporaviti. Ali događa se i mnogo pozitivnih stvari. Do sada nismo imali političku volju za djelovanje. Ali pritisak javnosti je postao veliki. Ljudi su zabrinuti i žele djelovati", rekla je Palmer.
U izvješću stoji da su mjere za očuvanje planeta poput stvaranje zaštićenih područja, dobre, ali nedovoljne. Buduće prognoze ukazuju da će se negativni trendovi nastaviti u svim scenarijima osim onih koji obuhvaćaju radikalnu promjenu u društvu, politici, ekonomiji i tehnologiji.
