Kratkotrajna uporaba milijuna tona plastike je neodrživa i opasna. Tek smo počeli uviđati dalekosežne posljedice plastičnog zagađenja i kako ono utječe na sva živa bića. Prema studiji sa Sveučilišta Plymouth, plastično zagađenje utječe na najmanje 700 morskih vrsta, dok neke procjene upućuju na to da oko 100 milijuna morskih sisavaca ugine svake godine zbog plastičnog zagađenja.
Neke od morskih životinjskih vrsta najviše pogođenih plastičnim zagađenjem:
Morske kornjače
Poput mnogih drugih morskih životinja, morske kornjače pogrešno shvaćaju plastični otpad kao izvor hrane što im ponekad uzrokuju blokade u probavnom sustavu. Premda padanje populacija morskih kornjača u oceanima nestaje zbog različitih čimbenika (od kojih većina uključuje ljudsku eksploataciju), plastično onečišćenje igra značajnu ulogu.
Studije iz 2013. sugeriraju da čak 50 posto morskih kornjača gutaju plastiku i umiru zbog toga. Druga studija vrste Loggerhead utvrdila je da je 15 posto ispitanih mladih kornjača konzumiralo ogromne količine plastike te da je njihov probavni sustav opstruiran.
Tuljani i morski lavovi
U oceanima plutaju ribarske mreže, mamci, plastične vrećice i trake za lijepljenje paketa u koje se upliću morski lavovi zbog kojih umiru ili se ozljeđuju. Osmogodišnja studija na jugoistočnoj Aljasci i Britanskoj Kolumbiji dokumentirala je 388 morskih lavova upletenih u plastične ostatke. Plastične i gumene trake za pakiranje koje životinje progutaju mogu dovesti do teške infekcije i smrti.
Morske ptice
Plastično onečišćenje dovodi do smrti milijuna vrsta morskih ptica svake godine. Vjerojatno više od ostalih ptica, albatros je duboko pogođen plastičnim otpadom zbog svoje tehnike lova. Kada albatros zaroni u ocean kako bi ulovio ribu, lignje ili drugu hranu, svojim kljunom preskače površinu, usput skupljajući plastiku. Procijenjeno je da je 98 posto proučavanih albatrosa progutalo neke vrste plastičnog otpada. Nakon što se plastika proguta, ona uzrokuje opstrukciju probavnog trakta i može probiti unutarnje organe.
Ribe
Riba su zajedno s gotovo svim morskim sisavcima sve više izložene riziku od mikroskopskog plastičnog otpada. Plastično zagađenje duboko utječe na mnoge vrste riba, ali za razliku od drugih životinja s ovog popisa, to je jedina životinja koju ljudi obično jedu pa i mi jedemo mikroplastiku iz riba.
Kitovi i dupini
Kao i drugi morski sisavci, kitovi često zamijene morski otpad za potencijalni izvor hrane. Nekim vrstama kitova usta su toliko velika da nesvjesno uzimaju plastične ostatke. Nakon brojnih nasukavanja kitova na obalu u njihovim želucima nađene su velike količine plastičnog otpada.
Plastika često probije crijeva i sluznicu želuca kita, što dovodi do gladi i smrti.