Europa se ovih dana suočava s novim toplinskim valom, a meteorološke službe diljem kontinenta daju upozorenja zbog vrlo visokih temperatura koje na pojedinim područjima dosežu ili premašuju dosadašnje rekorde.
Aktualni toplinski val posljedica je nekoliko povezanih atmosferskih procesa koji zajedno mogu danima ili čak tjednima održavati iznimno visoke temperature. U Francuskoj je tijekom nekoliko dana toplinskog vala poginulo najmanje 40 ljudi, većinom u utapanjima tijekom pokušaja rashlađivanja, piše Reuters, dok su i druge europske zemlje prijavile smrtne slučajeve povezane s ekstremnim vrućinama. Također u Francuskoj, od posljedica ovog toplotnog udara, smrtno je stradalo na stotine tisuća peradi u uzgoju, donosi Reuters.
Stručnjaci i mediji govore o “Omega bloku“, “toplinskoj kupoli” ili “dotoku vrućeg zraka iz Sahare”. Iako se ti pojmovi često koriste zajedno, oni ne znače isto. Riječ je o različitim atmosferskim procesima koji se mogu nadopunjavati i zajedno stvarati uvjete za dugotrajne i intenzivne toplinske valove.
Omega blok: Kada atmosfera ‘zaglavi’
Jedan od glavnih razloga zbog kojih toplinski valovi mogu trajati danima jest pojava takozvanog Omega bloka. Naziv dolazi od oblika koji u atmosferi poprima mlazna struja, snažna zračna struja na visini od nekoliko kilometara koja u srednjim geografskim širinama uglavnom pomiče vremenske sustave sa zapada prema istoku.
Ponekad se ta zračna struja snažno izvije pa između dvaju područja niskog tlaka nastane veliko područje visokog tlaka. Na karti takav raspored podsjeća na grčko slovo omega, po čemu je i dobio ime.
Upravo se to trenutačno događa iznad dijela Europe. Visoki tlak ostaje “zarobljen” između dva ciklonalna sustava pa dolazi do blokade njihovih protoka preko kontinenta. Umjesto izmjene sunčanog i nestabilnog vremena svakih nekoliko dana, atmosfera ostaje u gotovo istom rasporedu, a vrućina se postupno pojačava.
Prema klimatologinji Samanthi Burgess iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), riječ je o svojevrsnoj “prometnoj gužvi u atmosferi” koja sprječava normalno kretanje vremenskih sustava.
‘Usisavač’ koji dovlači vrući zrak iz Afrike
Meteorolozi ponekad opisuju ovakav sustav kao golemi “usisavač” koji prema Europi povlači vrlo topao zrak iz sjeverne Afrike. To, naravno, nije doslovno usisavanje, nego posljedica načina na koji zrak kruži oko područja visokog tlaka.
Na zapadnoj strani anticiklone strujanje zraka može zahvatiti vrlo tople i suhe zračne mase iznad Sahare i Sredozemlja te ih prenijeti prema Francuskoj, Italiji, Balkanu i srednjoj Europi. Što se područje visokog tlaka dulje zadržava na istome mjestu, to se dulje nastavlja dotok toplog zraka.
Britanski meteorolog Will Lang iz Meteorološkog ureda Velike Britanije upozorava da upravo blokirajući obrasci omogućuju da se ovakav proces nastavi danima ili čak tjednima, jer u atmosferi nema dovoljno energije koja bi poremetila postojeći raspored tlakova.
Toplinska kupola i Omega blok nisu isto
Toplinska kupola, o kojoj smo pisali nedavno, i Omega blok nisu iste pojave, iako ih mediji prenose gotovo kao kao sinonime, riječ je o različitim pojavama. Omega blok opisuje raspored atmosferske cirkulacije, dok je toplinska kupola posljedica vrlo stabilnog područja visokog tlaka koje dugo ostaje iznad istog područja.
U takvim uvjetima zrak se postupno spušta prema tlu. Tijekom spuštanja tlak raste, zrak se komprimira i pritom zagrijava. Istodobno se relativna vlaga smanjuje, oblaci se raspadaju, a vedro nebo omogućuje da sve više Sunčeve energije zagrijava površinu tla.
Zbog toga toplinska kupola djeluje poput poklopca na loncu. Toplina se nakuplja pri tlu, dok stabilni visoki tlak sprječava miješanje zraka i prodor svježijih zračnih masa koje bi mogle prekinuti toplinski val. Ako takvi uvjeti potraju više dana, temperature iz dana u dan postupno rastu.
Suho tlo dodatno pojačava vrućinu
Važnu ulogu ima i stanje tla, iako se ono mnogo rjeđe spominje u svakodnevnim prognozama. Kada nakon sušnijeg proljeća ili prethodnog toplinskog vala u tlu ostane malo vlage, Sunčeva energija više se ne troši na isparavanje vode nego gotovo u cijelosti odlazi na zagrijavanje tla i zraka iznad njega.
Zbog toga se toplinski val može dodatno pojačavati čak i bez promjene atmosferskog obrasca. Znanstvenici taj proces nazivaju povratnom vezom između suhog tla i toplinskih valova, a posljednjih godina smatra se jednim od važnih razloga zbog kojih su europski toplinski valovi postali intenzivniji.
U gradovima taj učinak dodatno pojačavaju asfalt, beton i zgrade koji tijekom dana pohranjuju toplinu, a noću je polako otpuštaju. Zato su tijekom toplinskih valova posebno opasne tropske noći, kada temperatura ne pada dovoljno da bi se ljudi i okoliš mogli rashladiti.
Ima li ovo veze s klimatskim promjenama?
Znanstvenici naglašavaju da Omega blokovi i toplinske kupole nisu nova pojava. Takvi atmosferski obrasci postoje otkad postoji i Zemljina atmosfera te se mogu pojaviti nad Europom, Sjevernom Amerikom, Tihim oceanom i drugim područjima srednjih geografskih širina. Ono što se promijenilo jest klima u kojoj se ti obrasci danas razvijaju.
Još uvijek ne postoji potpuni znanstveni konsenzus o tome uzrokuju li klimatske promjene češće ili dugotrajnije Omega blokove. To je i dalje aktivno područje istraživanja. Međutim, znanstveni je konsenzus mnogo čvršći oko druge činjenice: kada se takvi atmosferski obrasci pojave u današnjoj, toplijoj klimi, oni proizvode više temperature nego prije nekoliko desetljeća.
Europa se pritom zagrijava približno dvostruko brže od globalnog prosjeka, pokazuju podaci službe Copernicus i Svjetske meteorološke organizacije. Zbog toga isti meteorološki uvjeti danas lakše dovode do temperaturnih rekorda nego u prošlosti.
Drugim riječima, omega blok određuje gdje će se toplina zadržati, dotok zraka iz sjeverne Afrike određuje koliko će topao zrak stići do Europe, toplinska kupola omogućuje da se toplina danima akumulira, a klimatske promjene podižu početnu temperaturu cijelog sustava. Upravo kombinacija tih procesa stvara toplinske valove kakvi posljednjih godina sve češće pogađaju europski kontinent.
