Pčele u ekosustavu imaju vjerojatno jednu od najvažnijih uloga. Osim što proizvode med, također doprinose ekosustavu na način da oprašuju biljke. Svi dobro znamo da bez oprašivanja biljaka ne njihovih plodova, pa tako ni hrane za ljude i životinje.Naime, na Zemlji se samo oko 10 posto biljaka cvjetnica oprašuje vjetrom, dok 90 posto oprašuju insekti. Glavninu tih insekata čine upravo pčele koje su itekako ugrožene
Pčele medarice utječu na izumiranje drugih pčela
Potrošači vjeruju da podržavanjem industrije proizvodnje meda i drugih pčelinjih tvorevina pozitivno utječu na održavanje ili pak povećanje broja pčela jer ako pčele izumru, umiru i ljudi. No cijela situacija oko uzgoja pčela pokrenula je i održava problem izumiranja pčela. Da bi se ekosustav uravnotežio, treba prestati uzgajati pčele. Ključne vrste su one bez kojih ekosustav ne može funkcionirati. Istraživanja koja je vodio William Schaffer, ekolog sa Sveučilišta u Arizoni, jasno su pokazala značajan negativni utjecaj na lokalne oprašivače kada su kolonije pčela medarica donesene na njihov teritorij. Postoji jasan dokaz za činjenicu da pčele medarice utječu na izumiranje ne samo pčela oprašivača nego i ptica, mednih oposuma i ostalih kukaca. Od 24 najveća istraživanja o konkurenciji između pčela medarica i ostalih pčela i kukaca samo su dva umanjila učinak konkurencije, ali čak i ti autori nisu odbacili mogućnost njezina postojanja.
Pčele medarice nisu najbolji oprašivači
U konačnici, smanjenje populacije pčela medarica bilo bi nešto pozitivno zato što one uzrokuju izumiranje divljih vrsta pčela. Pčele medarice nisu najbolji oprašivači. One ne oprašuju dobro cvijeće lucerne (kao što to rade Megachilidae i Nomia melanderi). Pčele medarice ne mogu koristiti oprašivanje zujanjem (snažne vibracije koje koriste bumbari) koje je potrebno za učinkovito oprašivanje rajčica, patlidžana, krumpira, paprika, borovnica, lubenica i brusnica. One ne mogu letjeti na niskim temperaturama (kao što može Osmia lignaria) da bi se učinkovito oprašilo rano proljetno cvijeće poput borovnice te prvi cvat jabuke i badema. To ne znači da se pčele medarice ne koriste za oprašivanje ovih poljoprivrednih kultura, već samo da bi drugi kukci mogli puno bolje obaviti taj posao.
Nestaju populacije domaćih pčela
Pčele medarice nisu najbolji oprašivači u prirodnom ekosustavu i zbog drugih razloga. One moče pelud sa slinom, što smanjuje mogućnost da se prenese na biljku. Također, one putuju do različitih vrsta biljaka i stoga pelud možda niti ne završi na pravoj biljci. Cijela industrija dosta je rizična jer se mogu uvesti nove bolesti i brzo smanjiti populaciju pčela medarica. To se već i dogodilo. Populacije divljih pčela medarica gotovo i ne postoje u Sjevernoj Americi zbog ilegalna uvoza južnoameričkih matica koje su bile zaražene s dva tipa grinja – Tracheal i Varroa. Gubitak domaćih oprašivača bio bi iznimno loš zato što pčele medarice oprašuju samo 6 – 22 posto biljaka od svih divljih biljaka kojima je potrebno oprašivanje.
Broj domaćih oprašivača je u opadanju
Osim prijetnje koju predstavljaju pčele medarice, broj domaćih (divljih) oprašivača u opadanju je i zbog uništenja staništa, korištenja kemikalija u uzgoju, uzgoja jednog usjeva na velikom području te insekticida. Svi razlozi samo pogoršavaju situaciju konkurencije s pčelama medaricama. Poljoprivrednici koji su se oslanjali na divlje pčele za oprašivanje sada moraju iznajmiti kolonije pčela medarica. Situacija oko oprašivanja dosegla je točku krize, a pčelari pčela medarica pojavili su se kao spasitelji, no zapravo su korijen problema.
Izvor: Hrana i ekologija, Anamarija Helena Milardović, nakladnik Dvostruka duga d.o.o.
Saznaj kako se matičnom mliječi možeš boriti protiv virusa!
