Ozonski omotač iznad Antarktika toliko se oporavio, da je zapravo zaustavio mnoge zabrinjavajuće promjene u atmosferi južne hemisfere.
Što je zapravo ozon? Ozon je molekula sastavljena od tri atoma kisika koja se prirodno pojavljuje u malim količinama. U stratosferi, otprilike 10 do 50 kilometara iznad Zemljine površine, ozonski omotač djeluje poput 'kreme za sunčanje', štiteći planet od potencijalno štetnog ultraljubičastog zračenja koje može uzrokovati rak kože ili suzbiti imunološki sustav i također oštetiti biljke.
Novo je istraživanje, napravljeno od strane znanstvenika sa Sveučilišta Colorado Boulder otkrilo da rupa u ozonskom omotaču nad Antarktikom zacjeljuje što je dovelo do promjena protoka vjetrova preko južne hemisfere. Oni kažu da je to dijelom posljedica zabrane korištenja tvari koje oštećuju ozonski omotač (ODS) koja je na snagu stupila 1987. potpisivanjem Montrealskog protokola, prenosi Daily Mail.
Najveći utjecaj tog zacjeljivanja može se primijetiti na mlaznom toku, odnosno 'jet streamu' na južnoj hemisferi koji se kretao prema jugu uslijed oštećenja ozonskog omotača, ali sada je promijenio smjer. Mlazni tok definira se kao struja brzog zraka koji je obično nekoliko tisuća kilometara dug i širok, ali je relativno tanak, prenosi Eferrrit.com.
Antara Banerjee, vodeća autorica studije, navodi kako je to vjerojatno samo privremena promjena. Prije 2000. godine mlazni tok srednje širine postupno se pomicao prema Južnom polu, a drugi mlazni tok koji je izazivao uragane bio je sve širi. To je mijenjalo obrasce oborina i oceanske struje na južnoj hemisferi, a zemlje poput Australije pretrpjele su jaku sušu.
Istraživači su koristili niz računalnih simulacija kako bi pokazali da se mlazni tok prestao kretati prema jugu u isto vrijeme kad je ozonska rupa počela zacjeljivati. Čini se da je utjecaj Montrealskog protokola zaustavio ili čak malo promijenio južnu migraciju mlaznog toka. I to je dobra vijest. Na primjer, u Australiji, promjene mlaznog toka povećale su rizik od suše maknuvši kišu iz obalnih područja. Ako se trend obrne, kiša bi se mogla vratiti.
"'Vremenske pojave' koje donose naše hladne fronte sužavale su se prema južnom polu i to je razlog zašto je u južnoj Australiji došlo do pada oborina u posljednjih tridesetak godina", kaže Ian Rae, kemijski kemičar sa Sveučilišta u Melbourneu za Science Alert.
Prošle godine rupa ozonskog omotača iznad Antarktike dosegla je najmanji godišnji vrhunac od kada je prvi put zabilježena 1982. godine, ali istraživači smatraju da je to samo privremeno popravljanje. Navode da je to možda posljedica neobično blage temperature u tom sloju atmosfere.
Unatoč zacjeljivanju ozonskoga omotača, istraživači navode da je došlo do porasta kemikalija koje oštećuju ozon, a koje dolaze iz industrijskih regija Kine, potvrdio je tim. "To nazivamo 'stankom', jer se trendovi cirkulacije mogu nastaviti, ostati kakvi jesu ili se mogu obrnuti", zaključila je Banerjee.
Stoga, Montrealski protokol dokaz je da ako poduzmemo globalne i neposredne akcije možemo pomoći zaustaviti ili čak preokrenuti dio štete koju smo započeli i nanijeli Zemlji.
