Patiš od poremećaja manjka prirode?

Psihičke smetnje uzrokovane stresom

Iako nam roditelji odmalena preporučuju boravak u prirodi i na svježem zraku, razvoj tehnologije u posljednje vrijeme sve više privlači djecu na ostanak u toplini vlastitog doma. Kako je djeci zanimljivije zadržavati se unutar četiri zida umjesto na otvorenome, pedijatri se srećom u današnje vrijeme sve manje susreću sa slučajevima lomova zadobivenih pri primjerice penjanju po drveću. 

Međutim, istovremeno primjećuju sve više psihičkih smetnji kod djece uzrokovanih stresom te povezanih s igranjem videoigara ili tipkanjem na računalu. Manjak kontakta s prirodom uzrokuje zdravstvene tegobe koje su ujedno zadobile i stručni naziv: poremećaj manjka prirode (engl. nature deficit disorder). Sam naziv poremećaja manjka prirode dolazi od psihologa Richarda Louva, autora knjige 'Last Child in the Woods' (Posljednje dijete u šumi), prenosi portal The Daily Green. 

Pogubne posljedice otuđenja od prirode

Autor u knjizi objašnjava kakve su pogubne posljedice otuđenja od prirode. "Više se volim igrati u kući jer su tamo svi uređaji koji su mi potrebni za igru'', citira Louv jednog učenika četvrtog razreda osnovne škole. Pojašnjava kako poremećaj manjka prirode nije službeni medicinski termin, već društvena pojava koja se odnosi na posljedice čovjekovog udaljavanja od prirode. ''One uključuju smanjenu upotrebu naših osjetila i povećanu učestalost psihičkih i fizičkih oboljenja", dodaje.

Prema njegovom saznanju, današnja generacija djece u razvijenim zemljama prva je koja je odvojena od prirode, a ta je odvojenost jedan od ključnih faktora koji utječe na pretilost djece, depresiju i poremećaj pomanjkanja pažnje. Prema jednom istraživanju, od 1970. do 1990. godine prostor za igru prosječnog devetogodišnjaka smanjio se na jednu devetinu. Nova istraživanja pokazuju kako je u današnjem vremenu taj prostor sveden na kuću ili samo jednu sobu.

Lijek za poremećaj

Društvo nehotice ulijeva djeci strah od boravka na otvorenom ('promet je gust, možeš se zaraziti, ima puno neznanaca s lošim namjerama'), navodeći ih da se najsigurnije osjećaju unutar svoja četiri zida. Nažalost, u zatvorenom prostoru je kvaliteta zraka i do deset puta lošija, navodi The Daily Green. U natjecateljskom okružju suvremenog društva mladi često odabiru brojne aktivnosti - od grupnih sportova, sudjelovanja u naprednim obrazovnim grupama i programima do honorarnih poslova. Te aktivnosti su odraz očekivanja koja pred njih postavljaju odrasli.

Istraživanja, međutim, pokazuju da interakcija s prirodnim okruženjem igra važnu ulogu u dječjem razvoju, osobito u izgradnji vještina rješavanja problema, razvoju kritičkog mišljenja, kao i u poticanju te njegovanju kreativnosti. Louv stoga poziva roditelje da povedu svoju djecu u prirodu – na kampiranje, šetnju, planinarenje ili da ih jednostavno potiču da više svog slobodnog vremena provode na otvorenome. "Izađite! Istražujte! To je lijek za ovaj poremećaj", poručuje.

''Priroda je majka i stroga učiteljica''

Hrvatski alpinist Stipe Božić, putopisac, redatelj dokumentarnih filmova te član Hrvatske gorske službe spašavanja smatra kako većina stanovnika danas gubi svaki kontakt s prirodom zbog toga što ne razumiju njezinu važnost te zbog toga što žive u urbanim sredinama. Naglašava kako nam se to može osvetiti jer misli da je to neka vrsta urbanog hedonizma koji je sam sebi svrha.

''Kada sam u prirodi, osjećam da sam dio nje, ushićen sam ljepotom i snagom prirodnih elemenata. Priroda je majka, maćehu i stroga učiteljica, a mnogi to nažalost ne shvaćaju misleći da su prirodna prostranstva ničija, prazni prostori u kojima mogu raditi što žele'', tvrdi. Više informacija o ekološkim navikama i odnosu s prirodom koji njeguje alpinist Stipe Božić pročitaj ovdje.

Saznaj kako planinarenje utječe na krvožilni sustav i zdravlje cjelokupnog organizma.