Ove godine građani su primijetili veliki porast poziva vezanih uz crne žohare. Do sad je toga bilo sporadično po Zagrebu i drugim gradovima, no sad su se crni žohari pojavili u četvrtima gdje ih nikad nije bilo.
Poslijednjih nekoliko dana brojnim Zagrepčanima zasmetale su mrežaste stjenice platane i hrastove mrežaste stjenice budući da su ih dosadne bube salijetale sa svih strana. Razdoblje vlage i hladnijeg vremena smanjit će njihovu aktivnost, no nova vrsta insekta opasnija je od sjenica, a prenosi i određene bolesti.
Crnih žohara godinama nije bilo toliko, sad baš dominiraju, opisao je svoja iskustva Rene Švajger iz tvrtke koja se bavi deratizacijom, dezinsekcijom i dezinfekcijom.
Istaknuo je kako puno posluju i u Istri, gdje bilježe dvostruki porast poziva osobito u Umagu i u Rovinju. Kaže da je riječ o štetnicima koje uništavaju koristeći niz metoda, od prskanja ili zaprašivanja korištenjem insekticida, suhim aerosolom, feromonskim mamcima, vlažnim aerosolom, gelom te zaprašivanjem. Crni žohar nije za čovjeka opasan u smislu uboda ili ugriza, ali jest zbog mogućnosti prenošenja zaraze.
- Žive u kanalizaciji, u vertikalama i sustavima cijevi te se ondje razmnožavaju. Hrane se ljudskom hranom, pa na toj hrani i površinama kojima se kreću mogu ostaviti bakterije poput e. coli, salmonele, tuberkuloze, kolere, tifusa i drugih bakterija i virusa koje se nalaze specifično u kanalizacijskom sustavu - kaže dr. Dobrica Rončević, spec. epidemiologije i voditelj epidemiološkog odjela u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko - goranske županije.
Crni žohar obično živi u prljavim, toplim i vlažnim prostorima poput smetlarnika, kanalizacija i suterena. Boje se svjetlosti i aktivni su noću, a ako uđu u stan, zadržavaju se u pukotinama u podu, ispod tapeta, lajsni, pragova i dovratnika te tepiha ili iza ormara, kazao je deratizator, a dr. Rončević savjetuje da se dobrom higijenom prostora te pospremanjem ostataka hrane i redovitim čišćenjem može utjecati na sprečavanje pojave bolesti, dok se infestacija crnog žohara može riješiti pozivom službama za dezinsekciju.
- Ove godine smo primijetili i porast poziva vezanih uz pojavu običnih buha. Riječ je o onima koje žive na mačkama i psima te hrane krvlju i obično ne napadaju čovjeka. Ako je domaćin odsutan dulje vrijeme, one mogu preživjeti hraneći se vlastitim izmetom, pa čim se pojavi životinja ili čovjek napadaju ga kako bi se nahranile - istaknuo je Švajger dodajući da su ga ljudi zvali i zbog većeg broja smrdljivih martina, ali im nije mogao pomoći jer nije riječ o infestaciji (najezdi) prostora.
Uobičajeni je broj poziva i za obične smeđe žohare, a najezda stjenica koje su se početkom sezone pojavile na Jadranu sad je pod kontrolom i broj poziva je manji.
- Ubodi buha za čovjeka u Hrvatskoj nisu opasni i ne prenose bolesti ni zarazu. Moguće su alergijske reakcije te dermatitis na mjestu uboda. Mi nismo primijetili dramatičan porast ni žohara ni buha. Problem ne negiramo, on postoji, ali nam se čini da je na konstantnoj razini - istaknuo je dr. Rončević.
Više o ovoj temi pročitaj na portalu 24sata.
