Eko Miss(ija) bez plastike 4541 prikaza 13. ožujka 2019.

Marko već deset godina živi bez jednokratne plastike, možeš i ti!

1/3
Foto: Privatna arhiva

Powered by:

zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Marko Capek već godinama živi bez jednokratne plastike, a izrađuje i vlastitu kozmetiku. Problem onečišćenja okoliša plastičnim otpadom osvijestio je na brojnim putovanjima svijetom, a nakon završenog studija energetike radio je i za UN u Aziji i Maroku i svjedočio kako je pijesak na plaži u deset godina zamijenila plastika.

Marka smo zatekli na Galapagosu, ali nam je ipak rado odgovorio na pitanja i poslao fotografije i time se pridružio našoj Missiji protiv plastike.

MZ:Kada si prvi put osvijestio problem onečišćenja okoliša plastičnim otpadom i koliko su tvoja putovanja utjecala na promjenu vlastite svijesti?

Posljednjih nekoliko godina imao sam prilike vraćati se u centralnu Ameriku gdje sam htio kupiti zemlju i preseliti se. U isto vrijeme primijetio sam koliko se mjesta mijenjaju. Primjerice bio sam u Maroku prije 10 godina i došao sam ponovno u 2018. godini. Imam slike iste plaže i u samo 10 godina plaža se promijenila neprepoznatljivo, pijesak je zamijenila plastika.

U zemljama u razvoju još uvijek ne postoje reciklažni kapaciteti,  njihovi stanovnici ne posjeduju dovoljno znanja i nisu educirani o problemu. U konačnici, potrebno je naučiti živjeti u harmoniji sa prirodom, ne postoji nijedan drugačiji način života, jer bi to inače bilo samo pasivno bivanje, a svi koji se još nisu probudili, morat će se probuditi.

 | Author: Privatna arhiva Foto: Privatna arhiva

No što se dogodilo? Zaštita okoliša, nešto što je fundamentalno bilo u prirodi svakog čovjeka danas je dio promišljanja samo nekih pojedinaca. Morali smo tome dati ime i identitet. Jer smo zaboravili da se brinemo o okolišu, jer smo ispali iz harmonije. No, razmislio sam malo o jednoj stvari. Svaka promjena mojeg okoliša djeluje neminovno i na mene. Znači svaka promjena ove velike cjeline koju nazivamo Planet djeluje na nju cijelu. I na kraju svega dali smo identitet tome, i sad se s tim područjem bave neki, jer to je područje za koje se treba završiti specijalni fakultet. Zaštita okoliša. Ja sam se samo vratio na svjesniji način života.

 | Author: Privatna arhiva Foto: Privatna arhiva

MZ: Koji su prvi koraci koje si poduzeo kada si tražio alternativna rješenja za jednokratnu plastiku u svakodnevnom životu?

Probao sam si zamisliti da sve smeće koje generiram moram kod sebe odložiti u dvorište. Bi li zakopao plastiku i tetrapak, plastične čaše i folije u svoj vrt? Nakon pola godine bi to opet pojeo u svojim rajčicama.

Pa sam u biti prvo odlučio da neću kupovati proizvode čija ambalaža nije biorazgradiva i kompostirajuća, i prva stvar koju sam izbacio bile su plastične vrećice, coffie to go plastične čaše, papirnate čaše s plastičnim premazom, sav čips, čokolade i sve što dolazi u plastičnim pakiranjima. Tako već živim preko 10 godina, a svoju kozmetiku proizvodim iz razloga jer se nisam htio trovati sa industrijskim rješenjima. I krenuo sam živjeti jeftinije, svjesnije, s manjim otiskom na okoliš i s većim osmjehom na licu.

 | Author: Privatna arhiva Foto: Privatna arhiva

MZ: Koji su pozitivni primjeri iz svijeta, koje su osobe tvoji ekološki i životni uzori?

Pozitivni primjeri iz svijeta su pojedinci koji su krenuli živjeti svjesno, ekološki ispravnije, oni koji svoj auto ne koriste da bi s njim otišli na kavu, oni koji se nikad ne žale da nemaju signal na mobitelu ili WIFI mrežu, oni koji se barem jednom u životu pitaju “je li ova pasta za zube uopće zdrava?” i oni koji mogu ostati gladni, bez hrane na stolu, ako onaj koji stavlja hranu na stol oduzima je nekom drugome. To je sve što je najbitnije. Ali danas  se ljudi vole smjestiti u tzv. kutije identiteta, iz razloga jer žele pripadati. Pa tako danas imamo protivnike plastike, kolapsologe, agresivne vegane i agresivne lovce, vegetarijance koji misle da žive bolje jer piju mlijeko, a krava više može patiti na taj način nego da se iskoristi njezino meso. Sve što treba je mala doza prisnosti i pitanje “kakav ja utjecaj radim na sebe, na druge i na okoliš svojim postupkom” i to je sve.

 | Author: Privatna arhiva Foto: Privatna arhiva

MZ: Što misliš o zero waste pokretu u Hrvatskoj i koliko je naše društvo otvoreno po tom pitanju i po pitanju mijenjanja navika da bi ovaj pokret dobio više sljedbenika?

Mislim da je svatko u svakom trenu spreman na ove promjene. Samo je potrebna volja i još više od toga namjera. Sljedbenici u tom pokretu nisu potrebni. Bitnije je da svaki čovjek shvati da nije sam na ovoj planeti, pa iako vjeruje da je jedan život, da ipak misli na nove naraštaje koji dolaze, a koji se trenutno rađaju u svijetu gdje ne postoji pitka voda iz pipe bez plastike, što mi nismo imali kada smo odrastali prije 30 godina.

 | Author: Privatna arhiva Foto: Privatna arhiva

Ljudi su konformisti i teško izlaze iz tih svojih kutija u koje su se smjestili. No pitanje je volimo li mi uopće našu djecu kad ovako postupamo? Ne samo sa plastikom, nego i s drugim izazovima koji su pred nama kao klimatske promjene i proizvodnja hrane.

Ja na ovaj način živim normalno, imam sve, pa čak i čokoladu i parfeme i sladolede i sve što ovaj svijet pruža, ali kupujem proizvode koji su zavrijedili biti na policama  dućana, kupujem u rinfuzi, proizvodim puno toga sam poput prirodne kozmetike, svoj sir i jogurt, i uz to sve imam normalan društveni život i bavim se s pregršt hobija, puno putujem. Može se, ja ovako živim godinama i nisam jedini, a nikad mi u nijednom trenutku nije nedostajalo ništa. Postoje uvjeti za to, ljudi se samo moraju malo trgnuti i pokrenuti i pitati se “zbog čega ja uopće živim i kad idem kroz život, što ostavljam iza sebe?” Ugodne trenutke, iskustva koja me čine boljim i koja me obogaćuju ili ostavljam smeće koje će moja unučad gledati za 500 godina.

 | Author: Privatna arhiva Foto: Privatna arhiva

MZ: Radio si za UN, koje su najšokantnije slike koje si vidio, a tiču se zagađenja okoliša plastikom?

Maroko, centralna Azija i jugoistočna Azija. Ocean je pun, plaže su pješčane, ali takve da na nekim mjestima po njima ne želite hodati bosi. Ovo su najgora mjesta, ali njima mogu komparirati i neki otoci u RH i neke specifične plaže u RH. Zanimljiva je činjenica da ne postoji više Oceana, svi su povezani i zajedno čine jednu cjelinu. Tako da što god bacite na jednom kraju svijeta u more, može doći na drugu stranu po utjecajem morskih struja i vremenskih prilika.

 | Author: Privatna arhiva Foto: Privatna arhiva

MZ: Tvoji savjeti za čitatelje koji žele napraviti promjenu u svijetu

  • Ne kupuj plastiku, ne kupuj proizvod u plastičnoj ambalaži.
  • Nosi svoju ambalažu, kao i šalicu, čašu, vrećicu, pribor za jelo.
  • Pitaj unaprijed da li proizvod dolazi u plastici. Ukoliko da, odbij slamku, plastični pribor za jelo, plastične čašice i slično.
  • U dućan nosi svoje stare plastične vrećice i doma ih isperi, okreni i ponovno koristi. Platnena vrećica traje 25 godina u moru, plastična 1000. Glupost je bacati plastičnu vrećicu svaki dan.
  • Ako moraš kupiti proizvod u plastici, provjeri koji je tip plastike i je li ga je jednostavno reciklirati. Možeš li iskoristiti ambalažu nakon upotrebe?
  • Ako kupiš čokoladicu nisi kupio samo čokoladicu nego i njezino pakiranje koje je sada tvoj problem i izazov. Nije održivo da naš otpad trune po 900 godina nakon našeg života, a populacija se povećava.
  • Uživaj u prirodnim materijalima, puno toga se može naći u papiru, drvu ili metalu, pokušaj izraditi puno toga samostalno.
  •  Kuhaj si sam/a, ne budi samo ovisan o dostavi hrane i supermarketima.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.