Ove godine se Dan planeta Zemlje održava u ozračju globalne pandemije COVID-19, uzrokovane novim korona virusom SARS-CoV-2, a razmjeri klimatske krize su sami po sebi znatno veći i obuhvatniji u odnosu na aktualnu pandemiju, upozorili su Znanstvenici RH za klimu.
Znanstvenici RH su u siječnju ove godine uručili svoj apel za sustavnu klimatsku akciju, s potpisima više od 550 znanstvenika, institucijama zakonodavne i izvršne vlasti. Apel je u javnosti odjeknuo znatnom medijskom pažnjom čak i izvan granica RH, a koja i dalje ne jenjava, unatoč pandemiji.
missZDRAVA je nedavno s dvoje od ovih 550 znanstvenika s dr.sc. Dubravkom Vitali Čepo izvanrednom profesoricom na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i s Dr. sc. Nikolom Biliškovim višim znanstvenim suradnikom, zaposlenim u Zavodu za kemiju materijala Instituta Ruđer Bošković razgovarala o povezanosti pandemije i SARS-CoV-2. Prenosimo neke od izjava koje su dali u intervjuima te dijelove iz priopćenja koje su uputili danas povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje.
Nalazimo se u prijelom trenutku povijesti kad bismo mogli provesti dubinsku transformaciju energetskog sektora
Vitali Čepo i Biliškov su u priopćenju upozorili da su prije dva dana cijene nafte na svjetskom tržištu pale duboko ispod nule te naglasili da vodeći analitičari ne predviđaju brz oporavak tržišta. "To je indikator dubine gospodarske krize uzrokovane pandemijom COVID-19, ali i indikator osjetljivosti i neodrživosti dominantnog ekonomskog modela. Smatramo da se nalazimo u prijelomnom trenutku povijesti, u trenutku zornog uprizorenja mnogih loših strana naše ovisnosti o fosilnim gorivima. Ovo je trenutak kad se može poduzeti odlučna i dubinska transformacija energetskog sektora prema obnovljivoj i održivoj energetici, što sve glasnije zahtijevaju i građani", naveli su.
Biliškov je objasnio i što bi vlade nakon pandemije trebale poduzeti kako bi se zaustavio rast CO2, a da pri tom gospodarstvo ne pati: "Vlade bi trebale oko sebe okupiti kvalitetne multidisciplinarne timove stručnjaka koji su u stanju budno i sustavno pratiti ono što se u atmosferi ove pandemije događa. Kao što sam rekao, ovi društveni trendovi imaju znatan potencijal za pozitivnu transformaciju. Svako zlo donosi neko dobro, a ovo zlo bi moglo iznjedriti puno toga dobroga."
Istraživanja pokazuju da životinje koje žive u degradiranim staništima prenose veći broj virusa koji mogu zaraziti čovjeka
Vitali Čepo objasnila je zašto u budućnosti možemo očekivati sve više ovakvih pandemija kakva je nas je trenutno snašala, ako nastavimo s uništavanjem Zemlje. "Uzroci sve češćih pojava uspješnih transfera životinjskih virusa na čovjeka te posljedičnih pojava epidemija su vrlo kompleksni i ne možemo ih dovesti u jednostavnu i direktnu vezu s klimatskim promjenama. Međutim, ono što nam govore brojna znanstvena istraživanja je da je upravo uništavanje prirodnih biosustava i drastično smanjenje bioraznolikosti kojem svjedočimo zadnjih tridesetak godina među najvažnijim čimbenicima koji doprinose učestalosti ovakvih događaja.
Tu se primarno misli na krčenje šuma zbog poljoprivrede i rudarenja, izgradnju cesta u udaljenim i zabačenim područjima, rapidnu urbanizaciju i porast broja stanovnika zbog čega ljudi dolaze u kontakt sa životinjama s kojima prije nikada nisu, dok se istovremeno broj prirodnih domaćina virusa drastično smanjuje. Najnovija istraživanja pokazuju da životinje koje žive u degradiranim staništima prenose veći broj virusa koji mogu zaraziti čovjeka. Zato znanstvenici smatraju da će izbijanja zaraznih bolesti kao što su Ebola, SARS, ptičja gripa i sada COVID 19 postajati sve češća. Također moramo očekivati i pojavu novih, do sada nepoznatih bolesti. To je zapravo skrivena cijena našeg ekonomskog razvoja i porasta broja stanovnika na zemlji", objasnial je Vitali Čepo.
