Powered by:
Ana Rosandić, mag. geologije i predsjednica Udruge Priroda za sve, u kolumni odgovorila je na pitanje - zašto ekologija više nije briga za okoliš, nego briga za naš vlastiti opstanak na Zemlji.
Ako krenemo od početka, čovjek čim je kročio na planet počeo ga je opterećivati i prilagođavati sebi. Imajući na umu da je Zemlja stara više od 4 milijarde godina, mi ljudi smo zaista nebitni u cijeloj toj priči. Sav naš tehnički i tehnološki napredak doveo je do narušavanja suživota s prirodom i okolišem koji nas okružuje i koji svakodnevno koristimo. Naravno, sve to je dovelo do toga da nam je planet odgovorio globalnim disbalansom pa se danas borimo protiv klimatskih promjena, što na posljetku utječe na kvalitetu našeg života.
U želji da se uspostavi ravnoteža između sveukupnog razvoja, njegovog štetnog utjecaja na okoliš i kvalitete života zapravo dovodi do koncepta održivog razvoja koji se kao termin pojavio sredinom 20. stoljeća kao odgovor na probleme zaštite okoliša koje su zahtijevale uključivanje više aspekata djelovanja pa i nas samih. Do danas postoji preko šezdeset definicija održivog razvoja, ali nekako se najviše koristi ona norveške premijerke Gro Harlem Brundtland (Brundtland, 1987) iz izvještaja komisije UN - a „Naša zajednička budućnost“ koja definira održivi razvoj kao: “Razvoj koji zadovoljava potrebe i aspiracije sadašnjosti bez ugrožavanja mogućnosti i potreba budućih generacija”.
Tri sastavnice održivog razvoja
Održivi razvoj uključuje i objedinjuje tri sastavnice ili tri aspekta koja treba staviti u balans, a to su ekonomski, društveni i okolišni aspekt. To znači da koncept održivog razvoja potiče društveni i gospodarski razvitak isključivo unutar okvira koji okoliš može podnijeti i koji ne narušava njegovu prirodnu ravnotežu.
Ključan faktor u svemu tome je obrazovanje. Kako kaže nobelovac i revolucionar Nelson Mandela „Obrazovanje je najmoćnije oružje koje možemo koristiti da promijenimo svijet“. O obrazovanju govori i stara kineska poslovica: Razmišljaš li godinu unaprijed, posij sjeme. Razmišljaš li desetljeće unaprijed, posadi stablo. Razmišljaš li stoljeće unaprijed, obrazuj ljude. Da, nužno je da se obrazujemo, informiramo i promijenimo svakodnevne navike, potaknemo osobnu ekologiju, nosimo se sa svojim smećem, kako bi, ne sačuvali naš planet, nego sačuvali sebe na planetu.
Kako sada stvari stoje, za opstanak će nam trebati još jedan planet. Bitno je da shvatimo da je naš planet naša odgovornost, naš dom i naše dvorište i da ne postoji planet B… Iako, uvijek postoji plan B.
Ciljevi Ujedinjenih naroda održivog razvoja do 2030.
Nakon zasjedanja Opće skupštine UN-a 25. rujna 2015. godine, i usvajanja programa za održivi razvoj, odgovorno poslovanje postalo je imperativ za sve tvrtke, bez obzira na njihovu veličinu, sektor ili tržište na kojem posluju, ukoliko žele opstati i ostati konkurentne. U središtu programa “Mijenjajmo svoj svijet: Agenda za održivi razvoj do 2030.”, koji je na spomenutoj sjednici u New Yorku prihvatilo 193 zemalja članica Ujedinjenih naroda, 17 je ciljeva, tzv. Sustainable Development Goals (SDGs). Ciljevi održivog razvoja obuhvaćaju široki raspon izazova i međusobno povezanih gospodarskih, društvenih i ekoloških aspekata održivog razvoja. Naglasak je na je partnerstvu i uključivanju svih sektora gospodarstva i društva kako bismo napredovali prema svijetu u kakvom želimo živjeti.
Naš partner HEP, do kraja 2030. godine ukupno planira imati oko 700 MW snage u vjetroelektranama i sunčanim elektranama te za 50 posto veći udio obnovljivih izvora u vlastitom proizvodnom miksu. HEP se mijenja na zeleno, možeš i ti! Više saznaj ovdje.
