Powered by:
Nitko nam nije rekao da zatvorimo prozore, sami smo to učinili. Ljude su pekle oči, osjetili su smrad, bojali smo se što udišemo. A sad se bojimo dugoročnih posljedica, kaže Milivoj Vrban (73), koji od rođenja živi na zagrebačkom Jakuševcu.
U srpanjskom požaru gorio je otpad koji stvara štetne tvari. U Zagrebu su priznali: ‘Nismo to mjerili’. Radi se o dioksinima i furanima, koji su kancerogeni i štetno djeluju na reproduktivno zdravlje. Dva mjeseca nakon velikog požara na zagrebačkom odlagalištu otpada Jakuševac, na vidjelo su izašli dokumenti koji pokazuju da su informacije o tome što je gorjelo bile netočne. Ali i još važnije, da Grad Zagreb uopće nije mjerio najštetnije tvari koje su se oslobodile u zrak i koje su udisali Zagrepčani. Radi se o dioksinima i furanima, koji su kancerogeni i štetno djeluju na reproduktivno zdravlje.
"U takvom požaru oslobođene su znatne količine dioksina i furana. Sramotno je ponašanje Grada", kaže toksikolog Franjo Plavšić. Požar na Jakuševcu buknuo je 24. srpnja malo poslije 19 sati, a otpad je gorio cijelu noć. Ugašen je nadljudskim naporom 130 vatrogasaca. Ujutro se cijeli jugozapadni dio grada, u kojem su deseci tisuća stanovnika, probudio obavijen gustim i smrdljivom smogom. Kad je požar izbio, informacije iz gradskog Ureda za hitne situacije govorile su da gori reciklažno dvorište te otpadno drvo i namještaj na njemu.
Veliko požar na Jakuševcu u Zagrebu koji je izbio 24. 7. 2019. godine
Gorjelo je 7 tona guma, više od 16,5 tona plastike, više od 41 tone metala, 1271 tona raznog glomaznog, nerazvrstanog otpada
Zbog te informacije građani su mislili da u zraku nema ništa opasno. Ali netočno je da je gorjelo samo drvo. Grad Zagreb je u svom odgovoru zastupniku Renatu Peteku točno pobrojio količine otpada koje su se nalazile na deponiju koji je gorio. Dakle, nije gorjelo niti reciklažno dvorište nego odvojeni deponij, na kojem je otpad već trebao biti razvrstan. Ali nije bio.
Prema službenom odgovoru Zagreba, na platou je bilo više od sedam tona guma, više od 16,5 tona plastike, više od 41 tone metala, 1271 tona raznog glomaznog, nerazvrstanog otpada. I na kraju skoro 1300 tona drva. Kad su reporteri 24sata ušli na plato nakon požara, izvijestili su da se radi o gomilama poluizgorenoga glomaznog otpada.
Izmiješani su bili gume, plastika, kade, tepisi, madraci, namještaj, te je bilo jasno da nije gorjelo samo drvo i namještaj. Sad je to i službeno. Kad gori takva mješavina otpada, ispušta u zrak značajne količine iznimno štetnih dioksina i furana, potvrdio nam je toksikolog Plavšić. Uz to, oslobađaju se teški metali poput žive. Koliko ih je završilo u zraku, a zatim i u plućima građana te u zemlji, nikad nećemo doznati.
Ostatak teksta pročitaj na portalu 24 sata
