Eko 14. kolovoza 2020.

Ekološka katastrofa: Na Mauricijusu ljudi režu kosu za spas zemlje od nafte

1/2
Foto: Screenshot: Joanna Berenger/Facebook, Priya Hein/Twitter
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Otok Mauricijus suočava se s golemom ekološkom krizom uzrokovanom istjecanjem nafte iz nasukanog japanskog broda MV Wakashio.

U večernjim satima u subotu, 25. srpnja, MV (Merchant Vessel) Wakashio nasukao se na koraljni greben na jugoistoku tropskog otoka Mauricijusa u Indijskom oceanu.

Brod koji je u japanskom vlasništvu, dizajniran je za prijevoz nepakirane robe kao što je ugljen ili žito. Iako je bio prazan, na njemu je prema nekim procjenama bilo 200 tona dizela i 3.800 tona masnog goriva. Više od tjedan dana prije nego što su se u njegovom trupu pojavile pukotine, on je bio nasukan na koraljni greben, prenosi Global Citizen.

Ulje za gorivo počelo je tako curiti u tirkizno plavu lagunu u blizini sela Mahébourg, na području Pointe d'Esny, u neposrednoj blizini rezervata Blue Bay Marine Park. Upečatljive satelitske snimke prikazivale su rezultat izlijevanje nafte, a 7. kolovoza, gotovo dva tjedna nakon brodoloma, vlada je incident proglasila nacionalnom krizom.

Iz Nagashiki Shipping Company tvrde da su pokušali odblokirati brod, no u tome nisu uspjeli zbog nemirnog vremena. Tanker dug 299,5 i širok 50 metara na sebi je imao 20 članova posade te je plovio pod zastavom Paname. Svi članovi posade su evakuirani.

Mnogi žrtvuju i vlastitu kosu jer je odlična za apsorpciju ulja

„Tisuće vrsta oko djevičanskih laguna u ovom dijelu otoka u velikoj su opasnosti od onečišćenja naftom, što će ima strašne posljedice za lokalno gospodarstvo, sigurnost opskrbe hranom i zdravlje stanovništva“, rekao je Happy Khambule, iz organizacije Greenpeace Africa.

Tamošnje stanovništvo se udružilo kako bi pokušali zaustaviti curenje nafte u okoliš, mnogi žrtvuju i vlastitu kosu jer je odlična za apsorpciju ulja. Dok vlada traži međunarodnu pomoć u sprječavanju izlijevanja, mještani i mnogobrojni volonteri dan i noć izrađuju barijere od slame, lišća šećerne trske pa čak i ogromnih količina ljudske kose kako bi dali svoj mali doprinos u spašavanju okoliša. Sve to nabijaju u vreće od tkanine i u tajice pa slažu na hrpe, prenosi 24sata.

"Građani grade kilometre plutajućih čahura kako bi spriječili izlijevanje i daljnje zagađenje, a mi ih izrađujemo od listova šećerne trske, a pravimo ih i sa kosom jer je ona odlična za upijanje ulja", rekla je tamošnja članica parlamenta Joanna Berenger koja je također odrezala vlastitu kosu kako bi pomogla.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.