U zaštićenom parku prirode Kopački rit gdje nema opasnosti od zagađenja, smješteno je eko pčelarstvo Gusak. Obitelj Gusak proizvodi med od bagrema te mješavinu šumskog i livadnog meda, propolis, cvjetni prah, matičnu mliječ koji su kupcima dostupni na policama bio&bio trgovina
Uzgoj pčela je u obitelji Gusak tradicija od 1958. godine, a mi ti donosimo priču o njima i otkrivamo tajne ekološke proizvodnje meda.
U krugu od tri kilometra ne smije biti pesticida
"Da bi bili zadovoljeni proizvodni procesi za ekološki uzgoj meda radijus netretirane površine mora biti tri kilometra. Osim toga mi smo u Tikvešu gdje nema poljoprivrednih kultura tako da sav med dolazi s isključivo netretiranih površina", objasnio je Zrinoslav Gusak koji je prije desetak godina odlučio nastaviti obiteljsku tradiciju uzgoja pčela i proizvodnje meda kad je osjetio da je pod velikim stresom zbog posla trgovačkog putnika kojim se godinama bavio. Zrinoslavu u poslu pomaže supruga Biljana.
Bez podrške čelnih ljudi iz bio&bio trgovina ne bismo opstali
"Pobjegli smo od asfalta i napretka i vratili se prirodi. Našli smo lokaciju koja zadovoljava standarde eko proizvodnje i počeli s uzgojem pčela. Zahvaljujući suradnji s bio&bio trgovinama naš je proizvod našao pravi put do kupaca. Izuzetno su visoki troškovi eko uzgoja meda, a prinosi mali te bez podrške čelnih ljudi iz bio&bio trgovina, uz svu dobru volju i nastojanja da radimo u skladu s prirodom i poštujemo eko pravila, ne bi opstali", objasnio je Zrinoslav Gusak i rekao da bi i u inozemstvu rado prodavali njihov med.
"Imamo dosta upita iz Švicarske, Austrije, Njemačke, ali se držimo naše Biovege jer nemamo dovoljnu količinu da bismo zadovoljili potrebe tih velikih tržišta, niti želimo prekinuti obostrano, a kako to drugačije nazvati nego prijateljstvo s ljudima iz bio&bio koji su u nama prepoznali ono što jesmo, istinski 'prirodnjaci'. To malo selo u srcu Kopačkog rita postalo je naš dom. Živimo deset mjeseci godišnje s našim pčelama i u skladu s prirodom", rekao je.
Pročitaj više o vrstama meda koje uzgajaju pčelari Gusak.
Kod eko uzgoja prinosi su 60 posto manji
"Budući da eko uzgoj ima svoje stroge propise, mi godišnje imamo 60 posto manje prinose meda u odnosu na pčelare koji se bave konvencionalnom proizvodnjom meda. Međutim, odlučni smo ustrajati na tom putu, jer smatram da će se dugoročno isplatiti. Naši proizvodi su dostupni u bio&bio trgovinama, a mi garantiramo da je naš med 100 posto zdrav. Najveći problem kod konvencionalnog uzgoja je što pčelari tretiraju saće armitrazom koji je opasna kemikalija, a budući da saće ima svojstvo upijanja, tretiranjem amitrazom zapravo se truje saće koje nakon tri godine ispušta otrovne rezidue u med', objasnio je Zrinoslav Gusak.
Specifičnosti eko uzgoja pčela
- Košnice moraju biti napravljene od prirodnih materijala i obojane ekobojama, koje su gotovo 100 posto skuplje od konvencionalnih
- Satne osnove na kojima pčele izgrađuju saće moraju biti od isključivo ekološkog saća. Saće inače ima svojstvo upijanja, a problem koji se javlja je tretiranje pčela, koje se uglavnom provodi amitrazom koji je zapravo bojni otrov drugog reda. U voćarstvu se koristi ali jako razblažen, no u pčelarstvu se koristi kao koncentrat
- Budući da saće ima svojstvo upijanja, tretiranjem amitrazom zapravo se truje saće koje nakon tri godine ispušta otrovne rezidue u med. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) amitraz je proglasila najopasnijom kemikalijom u pčelarstvu (K. Walner, »Pčelar« 11/92), a naši ga pčelari kontinuirano unose u košnicu već više od 20 godina
- Kod uzgoja ekopčela pčelinjak mora biti postavljen tako da u radijusu od 3 kilometra nema vegetacije tretirane kemijskim sredstvima te mora biti dovoljno udaljen od bilo kakve proizvodnje kao što su npr; industrijska zona, autoput, odlagalište otpada
- Pri liječenju pčelinjih zajednica nije dopuštena upotreba antibiotika već se liječenje, suzbijanje nametnika i čišćenje košnica i pribora provodi organskim kiselinama (mravlja, oksalna, mliječna, octena) što za razliku od konvencionalnog uzgoja gdje se to rješava u 2 do 3 sata traje 5 do 6 dana
- Pčela matica živi dulje od pet godina, dok je životni vijek radilice svega 1 do 6 mjeseci. Pčela matica u stanju je za samo 24 sata položiti između 2000 i 4000 jajašaca.
Više od deset godina bio&bio trgovine razvijaju suradnju s hrvatskim eko poljoprivrednicima, pročitaj više.
