Kelti su bili stočari i svoju stoku su krajem ljeta vraćali sa udaljenih pašnjaka. Pripremali su se za zimu i slavili praznik kraja ljeta. Slavlje je počinjalo 31. listopada. Oblačili su se u šarene nošnje, stavljali na sebe razne ukrase, većinom narančaste i crne boje. Te su boje simbolizirale žito i zimu, odnosno smrt.
Svijeće su trebale uplašiti grešne duše
Po keltskoj je tradiciji također vrijeme noći punog mjeseca, koji je obično padao 31. listopada, predstavljala prolaz za duše mrtvih, koje su prije odlaska u kraljevstvo mrtvih posljednji put boravile na ovom svijetu. Tako ta noć predstavlja umiranje stare i započinjanje nove godine, popraćena i prolaskom mrtvih. Stoga su ljudi na prozore svojih kuća ostavljali izdubljenu repu s upaljenom svijećom kako bi se grješne duše uplašile i otišle, a dobre duše pronašle put kući.
Tradiciju paljenja svijeća u izdubljene repe, su doseljenici iz Irske vremenom izmijenili paljenjem svijeća u bundevama, vjerojatno iz praktičnih razloga, ali i zbog stare legende o lokalnom pijancu Jacku O'Lanterneu koji je bio poznat po svojoj škrtosti, ali i lukavosti, jer je vraga uspio čak dva puta prevariti. Postoje razne verzije te priče, a jedna je da je prevario vraga tako da mu je postavio izdubljenu bundevu u obliku svog lica. Kad je Jack umro, nije mogao ući u raj, ali ga niti vrag nije htio primiti u pakao. Stoga je Jack bio osuđen lutati između svijeta živih i mrtvih, a put mu je pokazivala jedino bundeva koju je imao kod sebe u kojoj se nalazio komad žeravice.
Bundeva – simbol jeseni i zime
Stari Američki narodi su bundevu uzgajali navodno još prije 10 000 godina. Vjeruje se da su se poznavala ljekovita i hranjiva svojstva sjemenki, a zbog same veličine i ljekovitosti ploda mogla je prehraniti obitelji skoro preko cijele godine. Naime plodovi bundeve znaju često biti teški i više od 10 kilograma. Neka Indijanska plemena su je toliko štovali da su je prinosili kao hranu mrtvima ili su je zakapali s pokojnicima. Doseljenici su počeli prihvaćati bundevu kao tradicionalno jelo i uklopili je u svoje običaje.
Bundeva je izuzetno hranjiva namirnica, ali male energetske vrijednosti. Sadrži veliki postotak nama korisnih minerala kao što su kalij, magnezij, fosfor, kalcij, željezo, mangan, zatim vitamine A, B, C i E. Kako sadrži čak 90 posto vode, lako je probavljiva, a sadrži i dosta vlakana. Vrlo je dobra za sve one koji imaju probleme s probavom jer potiče probavu te smiruje upale probavnog trakta, potiče bolji rad jetre i žuči, sadrži enzime koji razgrađuju kolesterol i masnoću u krvi, pospješuje izlučivanje mokraće, pomaže kod upala mokraćnog sustava te sprječava nastanak kamenca.
Super hranjiva namirnica
Može se jesti sirova, kuhana, pečena ili pržena. S obzirom na ukupnu masu ploda, sjemenki ima mnogo, čak do 10 posto. One sadrže neusporedivo veću energetsku i hranjivu vrijednost od mesnatog jestivog dijela bundeve. Sjemenke bundeve sadrže 30 posto bjelančevina, od 25 do 38 posto masnog ulja, oko 5 posto smole, eterično ulje, šećer, pektin te neke enzime kao što su kukurbitin, fitosterini i tokoferol.
Poznato ulje od buče se dobiva od sjemenki hladnim prešanjem te je ustvari ekstrakt sjemenki sa svim njenim ljekovitim svojstvima. Ulje je također lako probavljivo, puno nezasićenih masnih kiselina koje sadrže sve naše stanice tijela te potiče regeneraciju i obnovu stanica, jačanje imunološkog i živčanog sustava, sprječava nastanak i razvoj arteroskleroze, otapa krvne ugruške i naslage i tako štiti od srčanog i moždanog udara. Pomaže kod bolesti mokraćnog i probavnog sustava, odlično je za spolne žlijezde jer sadrže biljne hormone koji pomažu ženama kod klimakterija te pomaže kod svih problema sa prostatom kod muškaraca.
Posjeti stranice Divine Energy Parka i pročitaj puno zanimljivih informacija.
